
- Toyota redizajnira ramove sedišta za budućnost, povećavajući bezbednost, komfor i održivost.
- Koristili su rezultat generativnog dizajna u oblicima koje ljudski dizajneri ne bi smislili, dok uklapaju parametre dizajna kao što su oblik i težina.
- Alati zasnovani na veštačkoj inteligenciji oživljavaju koncept, kreirajuću jednostavne, prelepe proizvode koji su laki za korišćenje i imaju funkcije koje korisnici žele. Umetnost balansiranja dizajna, sigurnosti i udobnosti automobila uključuje dosta složenosti – posebno kada se radi o dodavanju prostora ograničenoj oblasti. Kompanija Toyota odgovara na zahtev tržišta da oslobodi više prostora u kabini stvaranjem tanjih i lakših sedišta.
„Dok je trenutni ram sedišta projektovan da odgovori na zahteve jačine sa pouzdanom proizvodnjom, teško ga je napraviti da bude tanji“, kaže Šinsuke Omori, projektni menadžer u odeljku za dizajn enterijera odeljenja za vizualni dizajn kompanije Toyota Motor Corporation. „Dizajneri inače ne rade na samom ramu sedišta, ali radije na njega dodaju materijale, i to je ograničavajuće.“
Ali Omorijev dizajnerski tim može da istraži idealne oblike i funkcije sedišta bez brige o trenutnom obliku predstavljenih ramova za automobile. „Ovog puta smo želeli da dizajniramo novi ram koji može da izvrši uticaj, a i poveže komercijalne automobile u bliskoj budućnosti, iako je i dalje u fazi naprednog razvoja“, kaže Omori. „Iako dizajneri misle da to nije izvodljivo, ovaj projekat je samo za napredni razvoj. Pa smo morali da učinimo da bude donekle izvodljiv“
Ram za sedišta budućnosti
Mnogi zahtevi moraju biti ispunjeni za sedišta u vozilima koja se brzo kreću, a na vrhu liste je obezbediti bezbednost i udobnost putnika. Smanjenje težine i održivost takođe čine ovaj zadatak složenijim. „Ono na šta smo sada usmerili pažnju je balansiranje između udobnosti, održivosti, smanjenja težine i dizajna“, kaže Omori.

Generativni dizajn, tehnologija zasnovana na veštačkoj inteligenciji dostupna u softveru Autodesk Fusion 360, dobro se uklapa u ovo balansiranje. „Kada sam shvatio da se generativni dizajn koristio za izradu vešanja trkačkih automobila, mislio sam da je to interesantno“, kaže Omori. „Činjenica je da može da dođe do oblika na koji ljudski dizajneri nikada ne bi pomislili, a koji odgovaraju uslovima, pa su automobili lagani i snažni.
Mislio sam da možemo da napravimo da dizajn bude starinski, a moderan – odabirom i balansiranjem najboljih konstrukcija koje dizajneri ne bi osmislili sa snažnom pozadinom koja ispunjava potrebne uslove.“
Dizajniranje novog rama sedišta počinje razvojem koncepta koji bi osigurao više prostora u kabini. Uobičajen pravougaoni oblik rama sedišta ima ravnu konstrukciju, ali su dizajneri testirali ideju da se optimizuje ram dovođenjem središnje konstrukcije u centar. Za putnike na zadnjim sedištima debelo sedište, nalik na zid ispred njih, činilo je da prostor deluje manje, pa je tim pokušao da poveća to područje kako bi obezbedio širi prostor ispred njihovih nogu.
Sigurnost automobilskog sedišta je od neophodna i ram sedišta mora da ima snagu i čvrstinu. U slučaju sudara, putnici se kreću sa velikom snagom, sigurnosni pojasevi se povlače i jake sile deluju na određene oblasti iz različitih pravaca. U nekim slučajevima, ljudi sa zadnjeg sedišta mogu da udare u prednje sedište.

Pronalaženje najefikasnijeg dizajna
“Nakon unošenja ovih zahteva, rešenja generativnog dizajna su često na prvi pogled neočekivana“, kaže Omori. „Ali kada pogledamo dalje, pravimo male modifikacije kako napredujemo. Bilo je slučajeva gde proporcije i ravnoteža nisu prvo lepo izgledali, pa smo namerno pokušali da pomerimo dizajn u određenom pravcu tako što smo izveli manja podešavanja na određenim oblastima.
„Uvek postoji kompromis između onoga što dizajner želi da uradi i onoga što generativni dizajn napravi“, on nastavlja. „Na primer, manipulisanje odnosima i ravnotežom dovodi do problema sa dinamikom ili do povećanja težine“. Bilo je potrebno tri ili četiri meseca da se dizajn završi, a Omori je blisko sarađivao sa Satošijem Janagisavom iz studija Triple Bottom Line kako bi završio proračune.
„Zabavno je videti različite obrasce oblika kojih se dizajneri ne sete“, kaže Omori. „To ne prestaje da me fascinira. Iznenađujuće je i interesantno videti kako male razlike mogu da dovedu do sasvim drugačijih oblika i mislim da je to jedna od prednosti generativnog dizajna.“ Ali da bi se napravili lagani proizvodi, takođe vam je potrebno znanje o srodnim oblastima i materijalima. Sa svim ovim ulaznim informacijama moguće je smanjiti težinu određenih delova. Tim sada radi u saradnji sa inženjerima u okviru kompanije da razvije novi dizajn korišćenjem generativnog dizajna.
Omori kaže da tim projektuje ram sedišta sa mogućnošću ugradnje u proizvedeno vozilo. Kreiranje ovog rama sedišta zahteva 3D štampač, što povećava troškove. Kako su trenutni ramovi sedišta efikasno napravljeni ustanovljenim proizvodnim metodama, biće potrebna dalja proučavanja načina proizvodnje rama pomoću presovane proizvodnje dok takođe uključuju koncepte generativnog dizajna. „Kako smo stekli dosta znanja iz ovog projekta, mislim da postoji mogućnosti da se to ostvari“, on kaže.
Sa veštačkom inteligencijom, ključ je u konceptu
Prema Omoriju, vredan predlog proizvodnje presom za masovnu proizvodnju može da promeni budućnost automobila. „Današnja sedišta su napravljena sa idejom najvećeg zajedničkog imenioca za smeštanje tela različitih veličina, a teško je napraviti nešto optimalno i udobno za sve ljude“, on kaže.

Sa ovim tipom novog dizajna, biće moguće da se ista kičma sedišta zadrži za različite veličine sedišta i onda napravi da ostatak odgovara stasu korisnika korišćenjem 3D štampača, na primer. Trenutna sedišta su napravljena od sasvim drugačijeg materijala, kao što su metalni okviri, uretan i koža, ali Omori kaže da je bi bilo izazovno upariti monomaterijale sa generativnim dizajnom.
Ovaj način dizajniranja bi bilo najlakše realizovati ako se prvo koristi u ograničene svrhe, on kaže: „Na primer, ako ga ograničimo na mobilnost pri malim brzinama, možemo da smanjimo zahteve. Ukoliko postoji specijalno okruženje u kojem se brzina automatski kontroliše, mislim da bi to mogao da bude prvi korak i da ga postepeno širimo na obična vozila.
Toyota u svom dizajnerskom toku rada aktivno eksperimentiše sa alatima zasnovanim na veštačkoj inteligenciji, uključujući i generativni dizajn. „Veoma smo slobodni da to ovde radimo“, kaže Omori. „U okviru istog odeljenja radimo dizajniranje i planiranje stvari koje nemaju nikakve veze sa automobilima. Važno je da nas stimulišu i druga odeljenja. Ovi alati će preusmeriti našu pažnju u budućnost i osnovni koncept će postati važniji. Alati će postati sve bitniji, ali moramo da izoštrimo naš fokus na to koju vrstu forme želimo da napravimo – i koja je namera, značenje i funkcija iza te forme – kako bismo se razlikovali.
„Važno je napraviti jednostavne, prelepe i jasne proizvode koji su laki za korišćenje i imaju funkcije koje kupci žele“, nastavlja. U tom smislu, mislim da je najvažnije prvo odlučiti šta želite da radite i da razjasnite pravac i koncept koji želite da usvojite kao Toyota Design, a ne da ga određuje alat. Sve dok alat odgovara konceptu, koristiću sve što je dostupno da napravim najbolji mogući proizvod.“
Izvor: Autodesk
Prevod i adaptacija: Hristina Antić, Marko Kozlica
Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi softvera Fusion 360 ili vas zanima neki od naših kurseva, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.