Poštovani posetioci sajta TeamCAD,

nastavljamo sa obradom interesantnih tema vezanih za BIM projektni proces. Kao što sam najavio u svom prethodnom tekstu „Šta je LOD – Nivo detaljnosti BIM elemenata“, u ovom tekstu ću obrađivati temu „Konvencija o BIM modelovanju“.

Da bismo mogli dublje da uđemo u analizu BIM aspekta vezanog za temu koju ćemo obrađivati, mislim da bi bilo veoma korisno da, na samom početku teksta, odredimo kontekst i definiciju reči „konvencija“ smeštene u BIM radni tok. Postoji zaista mnogo definicija tačnog značenja reči konvencija u zavisnosti od konteksta u kome se upotrebljava. Pokušavajući da nađem tačnu definiciju reči konvencija, koja bi se najbolje uklopila u kontekst BIM radnog toka, naišao sam na dve definicije koje, po mom mišljenju, najviše odgovaraju ovoj svrsi.

Po prvoj definiciji, reč „konvencija“ u kontekstu BIM radnog toka može biti definisana kao: „Pravilo, metodologija ili uobičajena praksa ustanovljena dugoročnim korišćenjem od strane korisnika“.
Druga, veoma prikladna definicija reči „konvencija“, koja nam može pomoći u smeštanju same reči u pravi kontekst u okviru BIM radnog toka, glasi: „Konvencija je dogovor, dogovorena upotreba i standardna procedura ustanovljena dugoročnim korišćenjem od strane korisnika“.

Obe gore navedene definicije samog značenja reči konvencija se savršeno uklapaju u kontekst BIM radnog toka i preuzeo sam ih i preveo sa internet sajta „Dictionary.com“ sa ove adrese

Konvencija o BIM modelovanju

Nakon što smo definisali značenje reči „konvencija“ u kontekstu BIM radnog toka, sama od sebe, nameću se pitanja poput:

  • Šta je konvencija o BIM modelovanju?
  • Šta je svrha konvencije o BIM modelovanju?
  • Da li je moguća uspešna automatizacija BIM projektnog procesa i vizuelizacija podataka bez konvencije o BIM modelovanju?
  • Da li konvencija o BIM modelovanju može postati deo BIM standarda?

U nastavku teksta, potrudiću se da na svako od postavljenih pitanja dam odgovor.

Šta je konvencija o BIM modelovanju?

Konvencija o BIM modelovanju je, po mom mišljenu, neizostavni deo BIM projektnog procesa. Konvencija o BIM modelovanju je skup dogovora, pravila, metodologija i standardnih procedura koje se tiču, kako samog BIM modelarskog procesa, tako i imenovanja parametara i atributa u BIM modelima disciplina i u multidisciplinarnom BIM projektnom okruženju.

Uobičajeno je da se konvencija o BIM modelovanju prilaže kao zaseban dodatak BEP-u (eng. BIM Execution Plan).

Šta je svrha konvencije o BIM modelovanju?

Svrha konvencije o BIM modelovanju je da obezbedi konzistentnost oba aspekta BIM projektnog procesa – samog BIM modelarskog procesa i generisanja i upravljanja podacima, bez obzira da li pričamo o multidisciplinarnom BIM okruženju ili o BIM modelu discipline. Šta to konkretno znači?

Što se tiče dela konvencije o BIM modelovanju koji se bavi samim BIM modelarskim procesom, uobičajeno je da se tu definišu:

  • koordinate i bazna tačka projekta;
  • metodologija modelovanja BIM elemenata u modelima disciplina;
  • koordinacija BIM modela disciplina u multidisciplinarnom BIM okruženju;
  • podela zona projekta, ukoliko se radi o kompleksnom i velikom projektu;
  • kote nivoa u svakom od BIM modela discipline.

Konvencija o BIM modelovanju

Gore navedeni deo konvencije o BIM modelovanju nije tako komplikovano sprovesti, pošto je uglavnom vezan za same veštine BIM modelara i BIM koordinatora disciplina u multidisciplinarnom BIM okruženju. Ono što zahteva znatno ozbiljniji pristup učesnika u BIM projektnom okruženju disciplina i u multidisciplinarnom BIM okruženju je deo koji se tiče upravljanjem podacima i parametrima. Stoga je potrebno posebnu pažnju posvetiti tom aspektu u okviru konvencije o BIM modelovanju.

Naime, deo konvencije o BIM modelovanju koji se bavi upravljanjem podacima i parametrima u okviru BIM modela disciplina i u multidisciplinarnom BIM okruženju je od najviše moguće važnosti, kada pričamo o uspešnom uspostavljanju automatizacije BIM projektnog procesa, jer jedino prethodno definisanje i konzistentnost nazivanja parametara obezbeđuje uspešnu implementaciju automatizacije BIM projektnog procesa i vizuelizacije podataka dobijenih iz tog procesa.

Dakle, u delu konvencije o BIM modelovanju koji se bavi generisanjem i upravljanjem BIM podacima, najčešće se definišu:

  • konvencija o imenovanju BIM elemenata;
  • konvencija o imenovanju parametara BIM elemenata;
  • metodologija upravljanja podacima u multidisciplinarnom BIM okruženju;
  • kodiranje boja filtera kao priprema za vizuelizaciju BIM podataka;
  • metodologija vizuelizacije BIM podataka.

Za razliku od dela konvencije o BIM modelovanju vezanog za BIM modelarski proces, koji se više bavi geometrijskim podacima, deo konvencije o BIM modelovanju koji se bavi metodologijom generisanja i upravljanja BIM podacima čini jezgro uspešne ili neuspešne BIM implementacije, jer informacije – podaci u BIM modelu prave ključnu razliku između 3D modela i BIM modela.

Konvencija o BIM modelovanju

Stoga ćemo i razmotriti pitanje o interakciji, sa jedne strane automatizacije BIM projektnog procesa i vizuelizacije podataka, i sa druge strane konvencije o BIM modelovanju.

Da li je moguća automatizacija BIM projektnog procesa i vizuelizacija podataka bez konvencije o BIM modelovanju?

Na ovo pitanje imam sasvim jednostavan odgovor i glasi – NE. Zašto nije moguća automatizacija BIM projektnog procesa i vizuelizacija podataka bez konvencije o modelovanju? Mislim da ću Vam na jednom veoma jednostavnom primeru dati odgovor na ovo pitanje.

Pre oko pola godine prisustvovao sam jako interesantnom webinaru o podacima, na kome je jedan od prezentera bio programer iz firme koja je napisala paket (eng. package) za programski jezik za vizuelno programiranje – Dynamo. Pošto je deo prezentacije podrazumevao i uživo demonstriranje alata paketa za Dynamo, u jednom momentu prezenter je poželeo da filtrira i izoluje sve drveće u svom BIM modelu radi dodatne obrade podataka i zatim vizuelizacije tih podataka. Izabrao je parametar „tree“ kao kriterijum za filtriranje elemenata u svom BIM modelu i pritisnuo dugme „Run“ u svojoj skripti. Svi smo, naravno očekivali da će, nakon pritisnutog dugmeta „Run“ u Dynamo skripti, ostati vidljivo samo drveće. Međutim, to se nije dogodilo, ekran je ostao potpuno prazan, dakle ništa nije selektovano nakon Dynamo skripte i skripta je prijavila da je broj elemenata koji se mogu selektovati po zadatim kriterijumima jednak nuli…

Šta se zapravo dogodilo? Kriterijum u Dynamo skripti („Node“ code block = tree;) za selektovanje elemenata u BIM modelu je bio podešen da traži sve elemente koji u svom nazivu sadrže naziv „tree“. Prezenter je u nazivu svog elementa – drveta – u BIM modelu upisao „tre“ i napravio grešku u imenovanju elementa. Ispada da je skripta tražila BIM elemente - drvo sa nazivom „tree“, međutim u BIM modelu koji je korišćen u prezetaciji, takvog elementa nije bilo. Razlog tome je što je element drvo u BIM modelu greškom BIM modelara nazvan „tre“. Dakle, pošto nijedan element nije ispunjavao kriterijum predefinisanog filtera za selekciju BIM elementa drvo – „tree“, samim tim drvo nije ni moglo biti selektovano.

Ako analiziramo ovaj problem iz isključivo ljudske - zdravorazumske, a ne programerske perspektive ili perspektive automatizacije, dolazimo u paradoksalnu situaciju da predmet koji vidimo na ekranu jeste drvo tj. „tree“ na engleskom jeziku. Dakle, mi želimo da selektujemo drvo i znamo šta je drvo u BIM modelu, ali nam skripta i alati automatizacije ne dozvoljavaju da selektujemo sve drveće u modelu po zadatom kriterijumu, zbog proceduralnih razloga.

Nadam se da Vam je ovaj veoma jednostavan primer, na slikovit i lako razumljiv način, objašnjava važnost konvencije o BIM modelovanju pre svega i predefinisanoj konvenciji o imenovanju BIM elementa u BIM modelu discipline i multidisciplinarnom BIM okruženju, a zatim i o tačnosti unošenja podataka i primeni filtera koji Vam pružaju mogućnost da vizuelizujete podatke iz BIM modela discipline i multidisciplinarne BIM podatke.

Konvencija o BIM modelovanju

Više o uspešnoj automatizaciji BIM projektnog procesa, za čiji uspeh je jedan od preduslova i konvencija o BIM modelovanju, možete pročitati na ovoj internet adresi, a pogledati na ovoj.

A o vizuelizaciji podataka iz BIM modela discipline i multidisciplinarnom BIM okruženju, više u nekom o narednih tekstova…

Da li konvencija o BIM modelovanju može postati deo BIM standarda?

Postavljeno pitanje ne zahteva veliko BIM znanje i iskustvo, već je više zdravorazumsko pitanje. Naime, ako pogledamo celokupnu istoriju razvoja ljudske civilizacije, jasno je da su se sami počeci prvog jezika na našoj planeti, koji je koristila ljudska vrsta, sasvim sigurno zasnivali na konvenciji o nazivanju predmeta u prirodi, pojava i osobina koje nas okružuju.

Svaka reč, koja je danas u upotrebi, u bilo kom jeziku na svetu, ima korene u dalekoj prošlosti, gde su se tadašnji pripadnici ljudske vrste na određenom delu naše planete dogovorili, ili u duhu ovog teksta, napravili konvenciju o imenovanju predmeta koji ih okružuju. Od dogovorenih naziva za određene predmete, pojave i karakteristike za pojave u prirodi, došli smo do standardizovanih jezika, koji imaju skup podrazumevanih pravila, koja se mogu nazvati standardom.

Da li uočavate neke sličnosti procesa, od dogovora i konvencije, do standardizacije prethodno opisanog procesa nastanka jezika sa konvencijom o BIM modelovanju i konvencijom o imenovanju BIM elemenata? Mislim da i sami nazirete odgovor na postavljeno pitanje da li konvencija o BIM modelovanju može postati deo BIM standarda.

Uostalom, setimo se zajedno CAD konvencije o imenovanju „layer“-a u AutoCAD-u, na nivou svake firme, kada je CAD standard počinjao sa primenom i uporedimo ga sa današnjim AIA CAD standardom o imenovanju „layer“-a.

Mislim da je sasvim jasno da ćemo jednog dana, umesto o konvenciji o BIM modelovanju, pričati o standardu o BIM modelovanju i da će to obesmisliti ovaj tekst, ali da budem iskren, jedva čekam da se to dogodi, pošto će nam standardizacija BIM modelovanja doneti velike olakšice i uštede u BIM projektnom procesu u budućnosti.

Konvencija o BIM modelovanju

Na samom kraju teksta, želeo bih da dam rekapitulaciju teme i da lične zaključke bazirane na dugogodišnjoj praksi u implementaciji BIM tehnologija.

Konvencija o BIM modelovanju je sve češće integralni i podrazumevani deo BEP-a (eng. BIM Execution Plan) i pomaže svim učesnicima u multidisciplinarnom BIM okruženju da standardizuju, kako proces BIM modelovanja, tako i imenovanje BIM elemenata u BIM modelima disciplina. Unapred definisana konvencija o imenovanju BIM elemenata nije administrativni, niti birokratski zahtev od strane BIM Menadžera na projektu, već za cilj ima uspostavljanje automatizacije generisanja podataka u BIM modelima discipline, što donosi značajne uštede svim učesnicima u BIM projektnom procesu. Takođe, konvencija o BIM modelovanju značajno pomaže i u automatizaciji razmene podataka između različitih BIM modela disciplina u multidisciplinarnom BIM projektnom okruženju. Najzad, konvencija o BIM modelovanju umnogome optimizuje uspostavljanje automatizacije generisanja podataka koji se kasnije koriste za vizuelizaciju podataka dobijenih iz BIM modela.

Može se reći da je konvencija o BIM modelovanju, a najviše njen deo koji definiše imenovanje BIM elemenata, osnova za uspešnu  implementaciju automatizacije BIM projektnog procesa u multidisciplinarnom BIM okruženju i automatizacije generisanja podataka za vizuelizaciju podataka dobijenih iz BIM modela disciplina ili multidisciplinarnog BIM modela.

Ovim bih ujedno završio tekst o temi „Konvencija o BIM modelovanju“ i o mom viđenju kako nam taj dokument može pomoći u uspostavljanju automatizacije BIM projektnog procesa u svim fazama BIM projektnog procesa, zatim u optimizaciji multidisciplinarne koordinacije i najzad u unapređenju implementacije celokupnog BIM projektnog procesa. Ujedno bih i iskoristio priliku da Vam najavim svoj sledeći tekst „Velike uštede koje BEP donosi investitoru“.

Ukoliko imate bilo kakva pitanja, komentare ili želite da saznate više detalja o temi koju sam obradio u tekstu „Konvencija o BIM modelovanju“, molim Vas kontaktirajte TeamCAD, koji će Vam rado pružiti dopunske informacije.

Takođe, ukoliko Vam je potrebna bilo kakva pomoć u izradi konvencije o BIM modelovanju, BEP-a (eng. BIM Execution Plan), ili BIM konsultantske usluge radi optimizacije BIM projektnog procesa, TeamCAD će Vam rado pružiti podršku u tome.

 

Do sledećeg teksta,

Predrag Jovanović

 

 

::

Prethodne tekstove na temu možete pročitati ovde:

"Šta je LOD – Nivo detaljnosti BIM elemenata?"

"Šta je BEP i šta treba da sadrži?"

"Upravljanje podacima digitalnog blizanca građevinskog objekta"

"Digitalni blizanci u građevinskoj industriji"

"Šta su digitalni blizanci?"

"Male, a velike uštede u BIM projektnom procesu - primeri" 

"Automatizacija BIM projektnog procesa"

"Napredno upravljanje BIM podacima" 



AutoCAD, AutoCAD LT i Revit LT Suite programi po specijalnim cenama u okviru Autodesk Flash promocije.

Reagujte odmah, jer u periodu od 16. do 30. aprila 2020. godine kupovinom jednogodišnjeg ili trogodišnjeg najma AutoCAD LT/LT za Mac ili Revit LT Suite paketa dobijate popust od 25% na regularne cene.

Ukoliko se odlučite za AutoCAD, možete kupiti jednogodišnji najam uz popust od 15% ili trogodišnji najam uz popust od 20%.

 

AutoCAD AutoCAD LT Revite LT Suite Autodesk Flash promocija

 

 

Ne zaboravite da ova kratkoročna promocija traje od 16. do 30. aprila 2020. godine!

Ukoliko ste zainteresovani, molimo Vas da nas kontaktirate telefonom +381 11 301 50 43 ili putem kontakt forme.


Nastavljamo sa besplatnim webinarima, za vas smo pripremili:

TeamCAD besplatan webinar - Uvod u Dynamo i primena u Revit MEP-u

TeamCAD besplatni webinar – Uvod u Dynamo i primena u Revit MEP-u

Termin održavanja: sreda, 15. april 2020. godine u 17 časova
Planirano trajanje: 60min
Potrebno predznanje: poželjno je poznavanje rada u programima Revit i Dynamo
Predavač: Nenad Kovačević - Master inženjer mašinstva, HVAC engineer, Chemgineering, TeamCAD saradnik

Opis:
Cilj webinara je da upozna učesnike sa Dynamo-m i ohrabri ih da sami naprave svoje prve skripte koje im mogu pomoći u radu sa MEP modelima.

Na ovom webinaru ćemo dati smernice kojima se lako izbegavaju neki od problema sa kojim se susreću ljudi koji bi voleli sami da naprave svoje skripte. Takođe, će biti pokazane 3 Dynamo skripte u kojima ćemo objasniti logiku koja stoji između povezanih blokova.

Učešće na webinaru je besplatno, a broj mesta ograničen.

Ukoliko ste zainteresovani, molimo Vas da se prijavite putem ovog linka.

<<<PRIJAVITE SE OVDE>>>

 


Kao nastavak priče koja sledi posle TeamCAD webinara – Napredno upravljanje BIM podacima, za vas smo pripremili:

TeamCAD besplatan webinar – Automatizacija BIM projektnog procesa

TeamCAD besplatni webinar – Automatizacija BIM projektnog procesa

Termin održavanja: ponedeljak, 13. april 2020. godine u 13 časova
Planirano trajanje: 60min
Potrebno predznanje: ne zahteva potrebno predznanje
Predavač: Predrag Jovanović, diplomirani građevinski inženjer, BIM Coordinator – Arup Nemačka, TeamCAD saradnik

Agenda:
1. Da li je BIM projektni proces sam po sebi automatizacija projektnog procesa?
2. Da li je automatizacija alat kojim se BIM projektni proces može unaprediti?
3. Kako automatizacija procesa u samom BIM projektnom procesu može dodati vrednost projektnom procesu i doneti uštede učesnicima u projektu?
4. Uspešno sprovedena BIM automatizacija - primeri

Učešće na webinaru je besplatno, a broj mesta ograničen.

Ukoliko ste zainteresovani, molimo Vas da se prijavite putem ovog linka.

<<<PRIJAVITE SE OVDE>>>

 


Revit se pridružuje spisku Autodesk programa koji već imaju svoju 2021 verziju. Dostupna su mnogobrojna poboljšanja i novine, vezane za samu platformu, module i saradnju sa drugim programima.

Neke od najznačajnijih promena/novina u verziji Revit 2021 su:

  • Poboljšano linkovanje slika i PDF dokumenata
  • Poboljšana navigacija do dokumenata na BIM 360 platformi kroz Revit početni ekran
  • Mogućnost prilagođavanja korisničkog okruženja
  • Bojenje redova u tabelama
  • Nova disciplina za infrastrukturu i kategorije mostova
  • Novi Dynamo nodovi
  • Nove mogućnosti uključivanja/isključivanja filtera
  • Rotacija oznaka
  • Generativni dizajn
  • Poboljšan i ubrzan prikaz „realistic view“
  • Nagnuti zidovi pod nekim uglom
  • Poboljšana kompatibilnost Revit linkova u Inventoru
  • Armatura (3D oblik, spojnice armaturnih šipki, 3D prikaz šipki armaturnih mreža, podešavanje dužine kuke za pojedinačnu šipku
  • Integrisana automatizacija za prefabrikovane elemente
  • Integrisana automatizacija čeličnih spojeva kroz Dynamo
  • Integrisano sagledavanje rezultata iz statičkog proračuna
  • Unapređeni alati za čelične elemenate (unos, izmena, označavanje)
  • Mogućnost označavanja strujnih krugova
  • Unapređena je MEP kolaboracija
  • P&ID Modeler je sada dostupan i na BIM 360 Docs
  • Dodate su nove jedinice u cevnim instalacijama (Kubni fiti na čas, Kubni fiti po minutu i Litri na čas)

Ukoliko želite da saznate više o opštim i novinama vezanim za Revit alate za arhitekturu, prijavite se za TeamCAD besplatan webinar: Revit Architecture 2021 – Šta je novo, koji će se održati u utorak, 14. aprila 2020. godine u 13 časova. Pročitajte više na ovom linku. Prijavite se na ovom linku.

Korisna adresa


Tekst pripremili:
Anđelija Sandić, mast. inž. arh., Autodesk AEC Application Engineer, Revit Certified Professional, Autodesk Certified Instructor;
Vuk Vukanić, dipl.inž.građ, Senior Autodesk AEC Application Engineer, Autodesk Certified Instructor;
Nenad Kovačević, mast. inž. maš.


U proteklih nekoliko nedelja, TeamCAD odgovara na novonastalu situaciju zbog brzog globalnog širenja virusa COVID-19, organizacijom besplatnih TeamCAD webinara i kurseva.

Webinar Autodesk Revit Architecture

U narednom periodu, organizovaćemo nekoliko webinara, a jedan od njih je:

Revit Architecture 2021 – Šta je novo

Termin održavanja: utorak, 14. april 2020. godine u 13 časova
Planirano trajanje: 60min
Potrebno predznanje: nije neophodno poznavanje rada u Revitu

Predavač: Anđelija Sandić, mast. inž. arh., Autodesk AEC Application Engineer, Silver Autodesk Certified Instructor, Certified Revit Professional

Već tradicionalno sa nestrpljenjem očekujemo izlazak novih verzija Autodesk programa. U okviru ovog webinara prikazaćemo promene i novine koje će nam olakšati i ubrzati rad u najnovijoj verziji programa Revit 2021, sa posebnim osvrtom na arhitektonske alate.

Učešće na webinaru je besplatno, a broj mesta ograničen.

Ukoliko ste zainteresovani, molimo Vas da se prijavite putem ovog linka

 

<<<PRIJAVITE SE OVDE>>>


Poštovani posetioci sajta TeamCAD,

nastavljamo sa obradom interesantnih tema vezanih za BIM projektni proces. Kao što sam najavio u svom prethodnom tekstu „Šta je BEP i šta treba da sadrži“, u ovom tekstu ću obrađivati temu o LOD (eng. Level Of Detail) tj. o nivou detaljnosti elemenata u BIM modelu.

Šta je LOD (eng. Level of Detail) – Nivo detaljnosti BIM elemenata

Nivo detaljnosti BIM elemenata ili LOD (eng. Level of Detail) je poglavlje BEP-a (eng. BIM Execution Plan). U BIM terminologiji predstavlja precizan opis svih tipičnih elemenata u BIM modelu, kako u smislu grafičke detaljnosti BIM elemenata, tako i u smislu tipa količine podataka koje BIM element u sebi treba da sadrži. Nivo detaljnosti BIM elemenata je najčešće u direktnoj vezi sa radom i isporukom podataka u određenim fazama projekta, pa se tako slobodno može zaključiti da nivo detaljnosti BIM elemenata definiše grafički izgled BIM elemenata i tip i količinu podataka dodeljenih BIM elementima u toku i na kraju svake faze projekta.

Sve gore navedeno nas navodi na logičan zaključak da se nivoi detaljnosti BIM elemenata menjaju u svakoj projektnoj fazi tokom životnog ciklusa projekta. Treba biti veoma pažljiv u zahtevanom nivou detaljnosti BIM elemenata tokom svake projektne faze, prvenstveno iz razloga koordinisane razmene BIM podataka tokom BIM projektnog procesa, a zatim i iz finansijskih razloga, jer svi učesnici u projektnom procesu treba da budu svesni činjenice da, što je viši zahtev u smislu nivoa detaljnosti BIM elemenata u nekoj fazi projekta, to će i rad, a samim tim i cena generisanja BIM geometrije i podataka u BIM modelu discipline biti veća.

Nakon što smo definisali šta tačno znači nivo detaljnosti BIM elemenata ili LOD (eng.) i načelno objasnili odnos između nivoa detaljnosti BIM elemenata i faza projekta, nameću se logična pitanja:

  • Ko definiše nivo detaljnosti BIM elemenata?
  • Kako definisati nivo detaljnosti BIM elemenata u zavisnosti od projektnih faza?
  • Da li se moraju poklapati grafički nivo detaljnosti BIM elemenata i nivo detaljnosti podataka?
  • Na koji način vršiti verifikaciju implementacije nivoa detaljnosti BIM elemenata?
  • Da li je poglavlje o nivou detaljnosti BIM elemenata dovoljno da obezbedi efikasnu koordinaciju BIM modela i razmenu podataka svih učesnika u BIM projektnom procesu?

Šta je LOD

U nastavku teksta, daću Vam detaljan odgovor i objašnjenje na svako postavljeno pitanje.

Ko definiše nivo detaljnosti BIM elemenata?

Ako imamo u vidu da se interesi projektanta, izvođača radova i investitora ne poklapaju u potpunosti tokom BIM projektnog procesa, mišljenja sam da nije moguće dati jednostavan odgovor na pitanje koja strana u projektnom procesu treba tačno da definiše nivo detaljnosti BIM elemenata.

Kao prvo, treba takođe imati u vidu da poglavlje BEP-a, koje se bavi nivoom detaljnosti BIM elemenata, najčešće definiše grafički izgled BIM elemenata i podatke koji su dodeljeni tim elementima u BIM modelima disciplina. Posredno, poglavlje o nivou detaljnosti BIM elemenata utiče i na multidisciplinarni BIM radni tok i razmenu podataka u multidisciplinarnom BIM okruženju na način što, pred projektante disciplina stavlja jasne zahteve o nivou detaljnosti BIM elemenata, kako u grafičkom smislu, tako i u smislu podataka koje je BIM model discipline potrebno da sadrži. Sve ovo daje okvire projektantima disciplina za efikasnu razmenu informacija iz BIM modela disciplina, pa je stoga veoma korisno da se pred projektante disciplina postave nivoi detaljnosti BIM elemenata, koji bi im omogućili što je moguće efikasniju razmenu podataka u okviru BIM projektnog procesa tokom određene faze projekta.

Imajući u vidu sve gore navedeno u delu teksta o tome ko definiše nivo detaljnosti BIM elemenata, mišljenja sam da je najlogičnije da je investitor učesnik u projektu u čijem je interesu da upravlja zahtevima nivoa detaljnosti BIM elemenata za svaku od disciplinu u BIM projektnom procesu. Razlozi za to su mnogobrojni, a ja ću nabrojati samo najvažnije:

  • bolja kontrola nad procesom generisanja grafičke dokumentacije i podataka u BIM modelima disciplina u svakoj fazi projekta;
  • optimizovan prelazak u narednu fazu projekta u BIM projektnom procesu;
  • lakše uspostavljanje automatizacije BIM projektnog procesa, što za rezultat ima apsolutnu tačnost generisanih podataka i efikasniju razmenu podataka između različitih disciplina u BIM projektnom procesu; više o tome u tekstu „Automatizacija BIM projektnog procesa“
  • smanjenje troškova projektovanja kroz automatizaciju BIM projektnog procesa;
  • kontrolom i upravljanjem zahtevima nivoa detaljnosti BIM elemenata, investitor znatno jeftinije dolazi do BIM modela izvedenog objekta, koji mu može poslužiti kao jako dobra osnova za izradu FM modela i modela digitalnog blizanca; Više o tome u tekstu „Šta su digitalni blizanci?“

Šta je LOD

Nakon nabrojanih razloga zbog kojih bi investitor trebalo da upravlja zahtevima nivoa detaljnosti BIM elemenata, značajno je još napomenuti da je za investitora veoma jednostavno ostvarivanje gore navedenih ciljeva angažovanjem BIM Menadžera ili BIM Konsultanta, koji bi svojim znanjem i iskustvom investitoru mogao doneti značajne finansijske uštede kroz optimizaciju zahteva nivoa detaljnosti BIM elemenata u svim fazama projekta u cilju uspostavljanja što efikasnijeg BIM projektnog procesa.

Kako definisati nivo detaljnosti BIM elemenata u zavisnosti od projektnih faza?

Na svu sreću, odgovor na ovo pitanje nije tako komplikovan. Naime, BIM projektni proces prati zahteve svake faze projekta, tako da je direktna veza između nivoa detaljnosti BIM elemenata i svake faze projekta više nego očigledna, sa ponekim izuzetkom.

Pokušaću na veoma jednostavan način da objasnim zahteve svakog nivoa detaljnosti BIM elemenata tokom projektnih faza kroz veoma jednostavan primer – evolucije nivoa detaljnosti vrata kroz različite faze projekta.

LOD 100, LOD 200, LOD 300, LOD 350, LOD 400, LOD 500

Nakon što smo na veoma pojednostavljen način napravili pregled zahteva nivoa detaljnosti BIM elemenata prema fazama projekta, mislim da bi bilo korisno napraviti i pregled opisa svakog nivoa detaljnosti BIM elemenata – LOD level (eng):

  • LOD 100:
    • grafički zahtevi – najosnovnija 3D geometrija;
    • parametri – najosnovnija geometrija bez podataka o materijalima;
  • LOD 200:
    • grafički zahtevi – 3D geometrija;
    • parametri – osnovni podaci o materijalima elemenata;
  • LOD 300/350:
    • grafički zahtevi – 3D geometrija sa detaljima dovoljnim za izradu tenderske dokumentacije;
    • parametri – podaci o materijalima elemenata dovoljnim za izradu tenderske dokumentacije;
  • LOD 400:
    • grafički zahtevi – detaljna 3D geometrija sa detaljima dovoljnim za izradu projekta za izvođenje;
    • parametri – podaci o materijalima elemenata dovoljnim za izradu projekta za izvođenje;
  • LOD 500:
    • grafički zahtevi – detaljna 3D geometrija sa detaljima dovoljnim za izradu projekta izvedenog objekta, FM modela i digitalnog blizanca;
    • parametri – podaci o materijalima elemenata dovoljnim za izradu projekta izvedenog objekta, FM modela i digitalnog blizanca;

Da li se moraju poklapati grafički nivo detaljnosti BIM elementa i nivo detaljnosti podataka?

Odgovor na ovo pitanje može da glasi uslovno da. Naime, često sam se i sam u praksi susretao sa različitim zahtevima u smislu nivoa detaljnosti BIM elemenata (eng. LOD) koji nisu bili strogo u skladu sa tipičnim zahtevima faze projekta tj. u skladu sa kratkim pregledom datim u prethodnom poglavlju teksta – u poređenju nivoa detaljnosti BIM elemenata od LOD 100 do LOD 500.

Da bih Vam zagolicao maštu, navešću jedan tipičan primer koji u potpunosti odstupa od tabelarnog prikaza LOD 500 nivoa detaljnosti BIM elemenata tokom različitih faza projekta. Uzmimo za primer geometriju lifta i podatke o liftu. U FM modelu i modelu digitalnog blizanca postojeće zgrade, primera radi, lift se može predstaviti u geometrijskom smislu kao običan kvadar, dok se u smislu parametara i podataka mora prikazati znatno detaljnije. Podaci o liftu u FM modelu i modelu digitalnog blizanca moraju davati informacije o tome ko je proizvođač lifta, od kog materijala je izrađen lift u BIM modelu, kada je bio prethodni servis lifta, kada je naredni servis lifta, koliko ljudi može stati u lift, podaci o sajlama i ostalim detaljima vezanim za praćenje životnog ciklusa lifta itd.

Nakon ovog sasvim jednostavnog primera vezanog za zahteve nivoa detaljnosti BIM elementa vezanog za lift u FM fazi projekta ili u modelu digitalnog blizanca, mislim da Vam je savršeno jasno zašto sam na početku kao odgovor na postavljeno pitanje dao odgovor kao uslovno da. U tom smislu, nadam se da Vam je jasno da je po pitanju grafičkih zahteva lifta sasvim dovoljan LOD 200 ili LOD 300, dok je po pitanju parametara i podataka neophodan LOD 500, da bi model lifta u FM modelu ili u modelu digitalnog blizanca ispunio sve zahteve za adekvatan nivo detaljnosti BIM elemenata.

Na koji način vršiti verifikaciju implementacije nivoa detaljnosti BIM elemenata?

Najlogičniji odgovor na ovo pitanje je da bi upravo investitor trebalo da verifikuje da li su zadovoljeni svi zahtevi vezani za nivo detaljnosti BIM elemenata u BIM projektnom procesu. Najjednostavniji način za tako nešto je da investitor angažuje iskusnog BIM Menadžera ili BIM Konsultanta, koji bi za račun i u interesu investitora proveravao stepen implementacije nivoa detaljnosti BIM elemenata u BIM modelima disciplina, učesnicima u projektu.

Da bi se izbegle bilo kakve komplikacije i da bi na vreme bili uočeni svi nedostaci u BIM modelima disciplina, najbolje je vršiti periodične virtuelne multidisciplinarne BIM sastanke, gde bi se vršio zajednički pregled svih BIM modela disciplina. Takav proces bi predupredio bilo kakve probleme u dostizanju zahtevanog nivoa detaljnosti BIM elemenata u BIM modelu bilo koje discipline i dao bi dovoljno vremena svim učesnicima u projektu da otklone bilo kakve nedostatke, ukoliko oni budu primećeni u bilo kom trenutku BIM projektnog procesa.

Šta je LOD

Da li je poglavlje o nivou detaljnosti BIM elemenata dovoljno da obezbedi efikasnu koordinaciju BIM modela i razmenu podataka svih učesnika u BIM projektnom procesu?

Odgovor na ovo pitanje je kratak i jednostavan – ne. Iako poglavlje o nivou detaljnosti BIM elemenata može poslužiti kao veoma dobra polazna osnova za efikasnu koordinaciju BIM modela i razmenu podataka svih učesnika u BIM projektnom procesu, sam proces koordinacije BIM radnog toka između disciplina, kao i razmena podataka između učesnika u BIM projektnom procesu mnogo više pripada dodatku BEP-a koji se naziva „Konvencija o BIM modelovanju“.

U tom dokumentu se do detalja opisuju način i tehnike BIM modelovanja svake discipline, BIM radni tokovi za automatizovanu i optimizovanu razmenu podataka između disciplina, proces BIM multidisciplinarne koordinacije, načini vizuelizacije podataka itd.
Šta je LOD

Na samom kraju teksta, želeo bih da dam kratku rekapitulaciju vezanu za tekst o LOD – Nivou detaljnosti BIM elemenata. Nivo detaljnosti BIM elemenata je integralni deo BEP-a, koji dodatno pojašnjava zahtevani nivo detaljnosti BIM elemenata, kako grafičkih, tako i parametara i podataka. Nivoi detaljnosti BIM elemenata se najčešće definišu od LOD 100 do LOD 500. Uobičajeno je da se nivo detaljnosti BIM elementa poklapa sa fazom projekta u kojoj se generiše, ali to pravilo ne mora uvek da važi. Najčešća odstupanja po tom pitanju su kod FM modela i kod modela digitalnog blizanca. Nivo detaljnosti BIM elemenata je odlična polazna tačka u definisanju i koordinaciji BIM modela disciplina, kako u grafičkom smislu, tako i u smislu okvira za koordinaciju i razmenu podataka svih učesnika u BIM projektnom procesu. Međutim, nivo detaljnosti BIM elemenata ne reguliše multidisciplinarni BIM radni tok u potpunosti, već to na najbolji način reguliše „Konvencija o BIM modelovanju“, o kojoj ću znatno više podataka dati u narednom tekstu.

Ovim bih ujedno završio tekst o temi „Šta je LOD - Nivo detaljnosti BIM elemenata?“ i o mom viđenju kako on može pomoći investitoru u svim fazama projektnog procesa kroz optimizaciju i automatizaciju BIM projektnog procesa, optimizaciju multidisciplinarne koordinacije i unapređene implementacije BIM projektnog procesa. Ujedno bih i iskoristio priliku da Vam najavim svoj sledeći tekst „Konvencija o BIM modelovanju“.
Ukoliko imate bilo kakva pitanja, komentare ili želite da saznate više detalja o temi koju sam obradio u tekstu „Šta je LOD - Nivo detaljnosti BIM elemenata?“, molim Vas kontaktirajte TeamCAD, koji će Vam rado pružiti dopunske informacije.

Takođe, ukoliko Vam je potrebna bilo kakva pomoć u izradi LOD-a, Nivoa detaljnosti BIM elemenata, ili BIM konsultantske usluge radi optimizacije BIM projektnog procesa, TeamCAD će Vam rado pružiti podršku u tome.

Do sledećeg teksta,
Predrag Jovanović

 

::

Prethodne tekstove na temu možete pročitati ovde:

"Šta je BEP i šta treba da sadrži?"

"Upravljanje podacima digitalnog blizanca građevinskog objekta"

"Digitalni blizanci u građevinskoj industriji"

"Šta su digitalni blizanci?"

"Male, a velike uštede u BIM projektnom procesu - primeri" 

"Automatizacija BIM projektnog procesa"

"Napredno upravljanje BIM podacima" 

 


Potkategorije

© 2026 TeamCAD d.o.o. Sva prava su zadržana.
Šumadijska 47 / VI sprat, stan 67
11080 Zemun, Srbija
office@TeamCAD.rs

Dobrodošli na www.teamcad.rs! Ovaj internet sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića. Više detalja.