Nakon finalizacije svih radova i početka upotrebe, objekat počinje uslovno rečeno da „stari’’. Ova činjenica nam iziskuje održavanje od prvog dana. Najčešće upotrebljen termin je Facility Management.

 

 

Kako nam se dizajn konstrukcije bliži kraju, sledeći korak je dizajn svih neophodnih sistema koji nam pružaju potrebne usluge, a to su električna infrastruktura, voda, zaštita od požara, sigurnost itd. Svi ovi elementi su segmenti za sebe, ali na kraju sačinjavaju sveukupnu celinu koja grupiše objekat u jedan sistem, i on zahteva održavanje. Sa stanovišta održavanja možemo ih podeliti na one koji su od vitalnog značaja i one koji su manjeg prioriteta. 

Na osnovu toga navešćemo faktore za efikasno održavanje: 

  • Formiranje timova 
  • Grafička dokumentacija 
  • Izbor softvera i kreiranje baze podataka 
  • Određivanje budžeta za određeni vremenski interval 
  • Zakonska regulativa 

Facility Management možemo podeliti na dve kategorije, a to su Teško i Lako održavanje i održivost objekta. 

Pod Teško održavanje ćemo uvrstiti sve neophodne radove na vodovodnim instalacijama, grejnim, ventilacionim sistemima ili električne instalacije, preciznije rečeno, ono obuhvata sve segmente koji čine objekat kao celinu. 

Pod Lakim održavanjem navodimo delatnosti kao što su: usluge očuvanja, računovodstvo, ugostiteljstvo, obezbeđenje i održavanje terena, tačnije svakodnevne usluge i delatnosti gde je čovek glavni faktor u održavanju. 

Sve navedeno, kreirano pomoću BIM tehnologije, daje nam mogućnost da se ne zaustavljamo na konstrukciji, arhitektonskom ili mašinskom delu, već da nakon gotovog projekta nastavimo upotrebu BIM-a. 

Na ovaj način omogućavamo spoj geometrijskih i negeometrijskih informacija, jer nam primena BIM tehnologije dozvoljava digitalizaciju objekta, ali i celog procesa budućeg održavanja.

 

Vreme je ključan faktor u svakodnevnoj upotrebi jednog objekta, a ono nam daje informaciju da li unutar njega treba da modifikujemo neki segment, celinu ili možda samo da ga održavamo u stanju kakvo je i predviđeno. Svakako, zajednički faktori održavanja su da neke segmente održavamo preventivno, a pojedine iz određenih razloga moramo vraćati u zahtevanu funkcionalnost - daćemo kao primer vremenske nepogode.  

Istraživanja su pokazala da je životni vek objekta između 30 i 50 godina, ako uzmemo u obzir sve vitalne segmente. Nakon ovog perioda se pretpostavlja potreba za rekonstrukcijom objekta. Savremene tehnologije i digitalizacija nam svakako pomažu u efikasnijem održavanju i pravovremenom dobijanju neophodnih informacija. Sve informacije grupisane na jednom mestu možemo nazvati priručnikom kako pravilno upravljati svim elementima jednog objekta, kako skratiti (izbeći) vreme popravke, sanacije i modifikacije. Dokumentovano renoviranje objekta nam olakšava svaku buduću izmenu, bila ona vanredna ili predviđena. 

Shodno tome, ispravnim načinom vođenja svih podataka ne dozvoljavamo prikupljanje suvišnih informacija koje vremenom mogu postati nepouzdane. 

Određeni zahtevi za informacijama nam se pojavljuju uporedo sa kreiranjem konstrukcije i tokom projektovanja, dok imamo unapred definisane zahteve koji se podrazumevaju kod gotovo svakog građevinskog objekta. 

Daćemo za primer da nam BIM omogućava evidentiranje do tih detalja da imamo listu svih dodatno ugrađenih i montiranih elemenata, a potom i njihov model, serijski broj, ime proizvođača, evidencioni broj u sklopu objekta i sve slično što zahteva evidenciju.  

Održivost i održavanje je u SAD prošlo i standardizaciju nazvanu COBie (Građevinske operacije i Razmena informacija o zgradama). 

Tehnologija u održivosti i održavanju objektima uključuje i druge softverske sisteme. 

BIM tehnologija je direktna veza ili ‘’most’’ u kolaboraciji objekta sa pratećim uređajima za održavanje. Ogromne količine podataka generišu izgrađeni objekti putem senzora, Wi-Fi-a, brojila, merača i pametnih uređaja.

 

TeamCAD je, recimo, u okviru projekta PavleS razvio aplikaciju i uspostavio čitav sistem senzora i servera koji su Tehničku školu „Pavle Savić“ iz Novog Sada doveli tehnološke transformacije - od obične srednje škole postala je jedan veliki pametan objekat koji može da pružiti mnoštvo korisnih informacija kombinujući informacije dobijene od senzora sa BIM podacima.  

Kada je tržištu predstavljen projekat PavleS, prvi modul je omogućavao analizu korišćenih prostorija, kombinujući informacije BIM modela sa informacijama koje daju senzori pokreta. Na jednostavan način se dobijaju podaci o tome koje prostorije nisu korišćene od poslednjeg čišćenja, pa ih nije potrebno ponovo čistiti, što štedi vreme, trud i novac. 

Postoji i modul koji daje uvid u temperature u svakoj prostoriji, što omogućava da se isključuju nepotrebna rashladna ili grejna tela u praznim prostorijama i održava optimalna temperatura bez nepotrebnih troškova. Ovaj sistem omogućava jednostavno upravljanje zgradama velike kvadrature, a dodavanje različitih modula može dodatno da proširi njegove mogućnosti i tako obezbedi bolje održavanje objekata. 

Od skoro je pridodat i Modul za prikaz statusa prozora – za prostorije koje su opremljene odgovarajućim senzorima prikazuje koji prozori su otvoreni (crvena boja), a koji zatvoreni (zelena boja). Na taj način, pre oluje vremenskih nepogoda, možete lako da zaštitite imovinu u svom objektu. 

Tu je i Modul za upozorenja – svi korisnici koji imaju pristup aplikaciji PavleS mogu da se registruju na Telegram kanal preko kog će dobijati upozorenja na vremenske neprilike. Kada Svetska metereološka organizacija izda upozorenje na vremensku nepogodu, registrovanim korisnicima će stići upozorenje, nakon čega se praćenjem uputstva mogu proveriti informacije sa senzora koji mogu pomoći da se blagovremeno reaguje i spreči materijalna šteta.  

Sve navedeno u tekstu nije krajnja mogućnost upotrebe, održavanje objekata konstantno napreduje, ali se i prilagođava svakom objektu i potrebama za njegovo predviđeno funkcionisanje.

 

Autor: Bojan Uskoković, inženjer pejzažne arhitekture, BIM modelar

 

Ukoliko vas zanima BIM implementacija, projektat PavleS ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 



Uključivanje BIM-a u građevinsku industriju zahteva temeljnu analizu pravnih i ugovornih okvira. Rešavanje pitanja vlasništva nad podacima, ažuriranje ugovora kako bi se prilagodili zahtevima BIM-a, i osiguranje usaglašenosti sa industrijskim standardima su samo neki od koraka ka snalaženju na složenom terenu pravnih razmatranja u oblasti modeliranja informacija o zgradama.

 

Domaće zakonodavstvo je propisalo mnoge smernice i procedure za vođenje ugovora u građevinskim projektima, što može delovati zadovoljavajuće, ali to je ipak samo deo priče i daleko je od potpunog rešenja.  

BIM tehnologija je obuhvaćena samo u okviru Zakona o planiranju i izgradnji, konkretno članom 91(s9), koji nalaže da se “dokumentacija za objekte preko 10.000 m2 bruto razvijene građevinske površine obavezno izrađuje u BIM tehnologiji”.   

Početak primene ovog zakona predviđen je tek za 2028. godinu, kako bi projеktni biroi imali vremena da se pripreme i obezbede nеophodnu oprеmu. Uprkos tome što se značaj BIM tehnologije ubrzano razvija u svim oblastima, naše zakonodavstvo tek sada uzima u obzir sav potencijal primene BIM tehnologije u javnom sektoru.  

Implementacija BIM tehnologije se čini neizbežnom, nepovratnom i nezaustavljivom. Baš kao što je nekadašnja CAD tehnologija zamenila ručno crtanje, tako sve više korisnika u arhitektonskim biroima i građevinskim firmama prelazi na BIM. 

Pored Zakona o planiranju i izgradnji, BIM može biti značajna stavka u okviru Zakona o održavanju infrastrukturе, koji je još uvek u izradi.  

Kako je navedeno u izjavi ministra, kroz ovaj zakon će „biti određena zakonska obaveza da se odvaja određeni procenat od budžeta za održavanje svakog infrastrukturnog objеkta”. BIM modeli objekata su upravo oni koji će olakšati proces održavanja kroz efikasno praćenje stanja objekta tokom vremena, što dovodi i do smanjena troškova popravki. Integracija BIM-a sa softverom za upravljanje imovinom omogućava automatsko ažuriranje podataka o objektu, olakšavajući upravljanje infrastrukturom na duže staze.  

Usvajanje BIM tehnologija sa sobom povlači pravne izazove, posebno u pogledu upravljanja modelima, prava intelektualne svojine, kao i odgovornosti i vlasništva nad procesom BIM-a, i krajnjim proizvodom. Ove nedoumice moraju biti rešene kako bi se omogućila saradnja bez nepovoljnih pravnih posledica. Postojeći BIM standardi koje propisuje Međunarodna organizacija za standardizaciju, a Institut za standardizaciju Srbije adaptira za domaće tržište, su dobar temelj za uspešno i ispravno izvođenje projekata. Usklađivanjem ugovornih obaveza sa industrijskim standardima, zainteresovane strane stvaraju zajedničko razumevanje kvaliteta i performansi neophodnih za uspeh BIM-a.

 

Autor: Tara Badnjar, Junior AEC Application Specialist

Ukoliko vas zanima Autodesk Revit, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Prvi nacionalni standardi iz oblasti BIM-a objavljeni su 2017. godine. Danas postoji oko 20  usvojenih i objavljenih međunarodnih i evropskih standarda koji su dostupni javnosti i koji se primenjuju u Srbiji, a kako je definisano zakonom o usvajanju BIM tehnologije na svim državnim projektima do 2028. godine, evidentno je da će taj broj drastično da raste svakim danom. 

Nacionalnom BIM standardizacijom bavi se Institut za standardizaciju Srbije (ISS) koji predstavlja glavno i jedino nacionalno telo za postavljanje i donošenje standarda u Srbiji. ISS zastupa sve zainteresovane strane, koji se bave BIM standardizacijom, u cilju preuzimanja i donošenja evropskih standarda u nacionalni sistem standardizacije. 

Uvođenjem standarda i postavljanju standardizacije u oblasti BIM-a u Republici Srbiji bavi se posebna komisija za standard KS U442, Informaciono modeliranje objekata – BIM 

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) je razvila standard ISO 19650 koji, u stvari, predstavlja seriju standarda. ISO 19650 se sastoji od pet segmenta koji pokrivaju različite faze životnog ciklusa projekta, od planiranja, projektovanja i izvođenja do održavanja i svaka faza tačno definiše i propisuje određene okvire za upravljanje informacijama. 

U prvom delu SRPS EN ISO 19650 standarda predstavljeni su koncepti i principi koji se odnose na menadžment informacijama, odnosno upravljanje informacijama kada se koristi informaciono modeliranje objekata (BIM). 

Drugi deo standarda SRPS EN ISO 19650 odnosi se na fazu primopredaje objekta, odnosno na isporuku sredstava. U okviru ovog standarda, definisani su zahtevi za cilj (namenu) imovine i protokoli za efikasniju komunikaciju i kolaboraciju između svih zainteresovanih strana na projektu. 

Treći deo standarda SRPS EN ISO 19650 podrazumeva operativnu fazu objekta, odnosno određivanje zahteva za informacijama tokom opetivne faze imovine. 

Deo četvrti SRPS EN ISO 19650 standarda odnosi se na tačno propisane kriterijume prilikom razmene informacija 

U poslednjem, petom delu SRPS EN ISO 19650 standarda obrađen je aspekt bezbednosti u upravljanju informacijama o objektu.

Pored pomenutog međunarodnog standarda ISO 19650, u Srbiji je definisana i serija standarda SRPS EN ISO 12006. Ovim standardima se definišu okviri za razvoj klasifikacionih sistema izgrađenog okruženja i utvrđuje se informacioni model koji je primeljiv za razvoj rečnika koji se koristi za pružanje i čuvanje informacija o objektima.   

Još jedan usvojen međunarodni standard u našoj zemlji je SRPS EN ISO 16739-1 standard, koji služi za Industrial Foundation Classes – IFC format kojim se razmenjuju podaci informacionog modela objekta i koji učesnici na projektu razmenjuju među različitim softverskim aplikacijama. 

Standardni u svetu BIM tehnologije koji su usvojeni i objavljeni u Srbiji su: 

(preuzeto sa iss.rs) 

  • SRPS CEN/TR 17439:2021 – Smernice za primenu EN ISO 16950-1 I EN ISO 19650-2 u Evropi 
  • SRPS EN ISO 7817:2021 – Informaciono modeliranje objekata (BIM) – Nivo potreba za informacijama – Deo 1: koncepti i principi 
  • SRPS EN ISO 12006-2:2020 – Konstrukcija zgrada – Organizovanje informacija o građenju – Deo 2: Okvir za klasifikaciju 
  • SRPS EN ISO 12006-3:2017 – Građevinske konstrukcije – Organizovanje informacija o građevinskim objektima – Deo 3: Okvirna struktura za informacije o objektu 
  • SRPS EN ISO 16739-1:2021 – Osnovne industrijske klase (IFC) za razmenu podataka u građevinskoj industriji I delatnostima menadžmenta održavanjem objekata i opreme – Deo 1: Šema podataka 
  • SRPS EN ISO 16757-1:2019 – Struktura podataka za elektronske kataloge proizvoda za servisne sisteme u zgradi – Deo 1: Koncept, struktura  model 
  • SRPS EN ISO 16757-2:2019 – Struktura podataka za elektronske kataloge proizvoda za servisne sisteme u zgradi – Deo 2: Geometrija 
  • SRPS EN ISO 19650-1:2019 – Organizovanje i digitalizacija informacija o zgradama i inženjersko-građevinskim objektima, uključujući informaciono modelovanje objekata (BIM) – Menadžment informacijama korišćenjem informacionog modelovanja objekata – Deo 1: Koncepti i principi 
  • SRPS EN ISO 19650-2:2019 – Organizovanje i digitalizacija informacija o zgradama i inženjersko-građevinskim objektima, uključujući informaciono modelovanje objekata (BIM) – Menadžment informacijama korišćenjem informacionog modelovanja objekata – Deo 2: Faza primopredaje objekta 
  • SRPS EN ISO 19650-3:2020 – Organizovanje i digitalizacija informacija o zgradama i inženjersko-građevinskim objektima, uključujući informaciono modelovanje objekata (BIM) – Upravljanje informacijama korišćenjem informacionog modelovanja objekata – Deo 3: Operativna faza objekta 
  • SRPS EN ISO 19650-5:2020 – Organizovanje i digitalizacija informacija o zgradama i inženjersko-građevinskim objektima, uključujući informaciono modelovanje objekata (BIM) – Upravljanje informacijama korišćenjem informacionog modelovanja objekata – Deo 5: Bezbednosni pristup upravljanju informacijama 
  • SRPS EN ISO 21597-1:2021 – Informacioni kontejner za isporuku povezanih dokumenata – Specifikacija razmene – Deo 1: Kontejner 
  • SRPS EN ISO 21597-2:2021 – Informacioni kontejner za isporuku povezanih dokumenata – Specifikacija razmene – Deo 2: Tipovi veza 
  • SRPS EN ISO 23386:2020 – Informaciono modelovanje objekata i drugi procesi koji se koriste u građevinarstvu – Metodologija za opisivanje, definisanje i održavanje karakteristika u međusobno povezanim rečnicima podataka 
  • SRPS EN ISO 23387:2020 – Informaciono modelovanje objekata (BIM) – Obrasci podataka za elemente i sisteme koji se koriste u životnom ciklusu bilo koje izgrađene tructure – Koncepti i principi 
  • SRPS EN ISO 29481-1:2017 – Informacioni modeli građevinskih objekata – Priručnik za pružanje informacija – Deo 1: Metodologija i format 
  • SRPS EN ISO 29481-2:2017 – Informacioni modeli građevinskih objekata – Priručnik za pružanje informacija – Deo 2: Okvir za interakciju 

 

Autor: Aleksandra BajinAEC Medior Application Engineer 

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa BIM implementacijom ili kursevima, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Implementacija BIM procesa u poslovanje kompanije svakako predstavlja veliki korak i sa sobom nosi mnogo izazova. Jedan od bitnijih je svakako i izbor softverskih alata. Prilikom izbora softvera i alatki za BIM, važno je uzeti u obzir sledeće osobine: 

 

1. Funkcionalnosti 

Procena funkcionalnosti i alati koje nudi BIM softver treba da obezbedi da svi ciljevi i potrebe projekta budu zadovoljeni. Neke od osnovnih osobina su: 3D modelovanje, analiza sudaranja (clash detection), predmer, analiza energetske efikasnosti. 

 

2. Kompatibilnost

Jedna od bitnijih osobina softvera je da treba da obezbedi kompatibilnost sa drugim formatima softvera i datoteka koji se obično koriste u industriji. Interoperabilnost je ključna za nesmetanu saradnju među različitim disciplinama. 

 

3. Korisničko okruženje

Dobro korisničko okruženje softverskog proizvoda mora da obezbedi jednostavnu upotrebu i lako usvajanje od strane članova tima. Trebalo bi da poseduje mogućnost prilagođavanja, a neki proizvođači, poput kompanije Autodesk, čak obezbeđuju i integraciju rešenja za kolaboraciju direktno u korisnički interfejs. 

 

4. Način licenciranja

Način licenciranja bitno utiče na trošak nabavke softvera. Trenutno na tržištu BIM softvera uglavnom dominira najam na određeni vremenski period, mada neki proizvođači i dalje nude trajne licence. Najbitnija prednost prvog načina je fleksibilnost u pogledu promene broja iznajmljenih licenci u zavisnosti od potreba projekta. Pored navedenog, pojavljuju se i alternativni načini licenciranja, poput upotrebe tzv. „tokena“ koji omogućavaju povremenu upotrebu softvera, samo kad korisniku zatreba.  

 

5. Podrška i ispravke

Efikasna upotreba softvera zahteva stalna unapređenja i poznavanje mogućnosti softverskih alata. Zbog toga je bitno odabrati dobavljače softvera koji nude dobru korisničku podršku, redovna ažuriranja i koji imaju veliku zajednicu korisnika koji mogu da obezbede pomoć i razmenu iskustava. 

 

6. Specifični zahtevi industrije

U zavisnosti od oblasti delovanja (arhitektura, inženjering, građevinarstvo itd.), neki softver može bolje zadovoljiti specifične potrebe. Specifična softverska rešenja prilagođena određenim industrijama mogu značajno doprineti efikasnosti timova. Ovde važnu ulogu igra i mogućnost aplikativnog proširenja softvera pomoću dodataka drugih proizvođača i proizvođača materijala i opreme. 

 

7. Interoperabilnost sa ostalim funkcijama preduzeća

Iako se na BIM softver uglavnom gleda kao alat za projektovanje i izvođenje, suština je upotreba podataka i informacija u svim delovima preduzeća. Tako da, recimo, dobar BIM softver treba da pomogne prodaji da lakše dođe do novih poslova (ponuda i ugovaranje) ili službi finansija da lakše naplati (fakturisanje po pozicijama). Sve ovo se može postići izborom softverskih rešenja koja mogu da obezbede kvalitetne informacije tokom čitavih procesa počev od ponude i ugovaranja preko projektovanja, inženjeringa i izgradnje do primopredaje objekta i efikasnog upravljanja i održavanja.

 

Autodesk Revit je pouzdano softversko rešenje koje vrši automatska ažuriranja, simulacije i analize, omogućavajući sve potrebne podatke i radne tokove, ali i kvalitetnu komunikaciju i saradnju neophodnu za besprekornu primenu BIM tehnologije.

 

Autor: Vladan Đurić, Senior Sales Manager

 

Ukoliko vas zanima Autodesk Revit, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


Građevinska industrija, naročito u javnom sektoru, suočava se sa nekim opšte prepoznatim problemima kao što su nizak nivo saradnje, nedovoljna investicija u tehnologiju, istraživanje i razvoj, kao i loše upravljanje informacijama. Ova praksa stvara lanac problema koji na kraju rezultuje lošijim kvalitetom, nepredvidivim prekoračenjima troškova, kašnjenjem u isporuci projekata i više izmena projekta nego što je potrebno.

 

 

Široko je prihvaćeno da se pozitivni povraćaj investicije može postići implementacijom modeliranja informacija o zgradama (BIM). Ipak, za dostizanje pune implementacije BIM-a neophodno je da se ostvari interoperabilnost tj. da su potpune informacije lako dostupne svim učesnicima u projektu. Samim tim, postavlja se pitanje odgovornosti i vlasništva nad podacima, kao rezultat kooperativnijeg pristupa stvaranju i deljenju podataka. Standardi koje razvijaju međunarodna, evropska i nacionalna tela za standardizaciju su ključni mehanizam koji kroz pravila i kontrolu garantuje sigurnost i pouzdanost prenosa podataka. 

Internacionalna BIM standardizacija je kompleksan proces u koji je, pored komiteta ISO/TC 59/SC 13 Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) uključen i veliki broj organizacija, tehničkih komiteta i relevantnih zainteresovanih strana. Među organizacijama koje se ističu, možemo izdvojiti buildingSMART International, organizaciju odgovornu za Osnovne industrijske klase (Industrial Foundation Classes – IFC), međunarodni standard za podatke informacionog modela objekta koji se mogu deliti među različitim softverskim aplikacijama.  

Na evropskom nivou, BIM standardizacijom se bavi tehnički komitet CEN/TC 442, Building Information Modelling (BIM), Evropskog komiteta za standardizaciju (CEN). Kada se međunarodni standard usvoji u evropskoj standardizaciji, sve članice CEN-a su obavezne da ga integrišu u nacionalne standarde. Na taj način, jedan međunarodni standard zamenjuje čak 34 nacionalna standarda, što doprinosi većoj rasprostranjenosti i uticaju standarda.  

Benefiti korišćenja BIM-a koji će se ostvariti uvođenjem zajedničkih standarda su sledeći: 

  • Smanjenje prepreka za poslovanje i trgovinu na području evropskog tržišta i šire. 
  • Smanjenje kapitalnih i operativnih troškova građevinskih objekata. 
  • Poboljšanje ukupne koordinacije građevinskih radova i sigurnosti izgradnje, uključujući povećanje kvaliteta i smanjenje grešaka. 
  • Poboljšanje efikasnosti resursa građevinskih proizvoda i materijala, što dovodi do smanjenja emisije ugljendioksida. 
  • Podrška unapređenju timskog rada i saradnje. 

Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO) razvila je seriju standarda – ISO 19650. Serija standarda ISO 19650 se sastoji od ukupno 5 objavljenih dokumenata. ISO 19650-1 se bavi principima i glavnim pojmovima, ISO 19650-2 opisuje proces upravljanja informacijama tokom faze isporuke, ISO 19650-3 se fokusira na operativnu fazu imovine, ISO 19650-4 definiše procese i kriterijume za razmenu informacija, dok se ISO 19650-5 bavi bezbednošću informacija. ISO 19650-6 se bavi pitanjima zdravlja i bezbednosti i još uvek je u fazi izrade.  

Ovom serijom standarda se cilja obuhvatanje čitavog životnog ciklusa izgrađene okoline, od nastanka do rušenja. Pet standarda objavljenih do sada pružaju jasan putokaz za sve u građevinskoj industriji, pružajući postupni pristup digitalnim procesima koji podržavaju tok informacija unutar ciklusa upravljanja informacijama, time poboljšavajući ukupan kvalitet i efikasnost projekata.

 

Autori: Tara Badnjar, Inženjer arhitekture, AEC Junior Application Specialist

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa platformom Autodesk Construcion Cloud ili vas zanima BIM implementacija i kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


U dobu digitalne transformacije, primena BIM rešenja postaje sve češća praksa u građevinskoj industriji. Međutim, za srpsko govorno područje, nedostatak univerzalno korišćenog prevoda engleske BIM terminologije može predstavljati prepreku u komunikaciji.  

 

 

Ovu činjenicu uviđamo počevši od samog termina “Building Information Modeling”, čiji prevodi se razlikuju od izvora do izvora. Pored uzroka zabune između stručnjaka različitih disciplina koji koriste BIM, konfuzija može nastati i pri prenošenju informacija kadrovima koji tek počinju sa edukacijom. Stoga, sastavljanje Englesko-Srpskog BIM rečnika predstavlja značajan korak ka unapređenju komunikacije i razumevanja u domenu građevinarstva. 

U daljem tekstu naći ćete neke od šire korišćenih pojmova u BIM kontekstu, prevedene i objašnjene na srpskom jeziku: 

Termini na engleskom jeziku 

Termini na srpskom jeziku 

Definicija 

Building Information Modelling 

Modeliranje Informacija o zgradama 

Upotreba zajedničkog digitalnog predstavljanja izgrađene imovine  kako bi se unapredili procesi projektovanja, izgradnje i eksploatacije za stvaranje pouzdane osnove za odlučivanje 

 

Common Data Environment (CDA) 

 

Zajedničko informaciono okruženje  

Dogovoren izvor informacija za svaki dati projekat ili imovinu, za prikupljanje, upravljanje i širenje svakog informacionog kontejnera kroz upravljani proces 

BIM execution plan (BEP) 

Plan sprovođenja BIM-a BEP 

Plan kojim se objašnjava na koji način će  tim za isporuku sprovesti aspekte upravljanja informacijama u pogledu imenovanja 

 

Level of information need 

 

Nivo potreba za informacijama 

Okvir koji definiše stepen i detaljnost informacija 

Information delivery milestone 

Ključni trenutak u isporuci informacija 

Planirani događaj za prethodno definisanu razmenu informacija 

Master information delivery plan (MDIP) 

Glavni plan isporuke informacija 

Plan koji uključuje sve relevantne planove isporuke informacija o zadacima 

Project information 

Informacije o projektu 

Informacije kreirane za određeni projekat ili informacije koje se koriste za projekat 

Information Requirement  

Zahtev za informacijama 

Specifikacija za šta, kada, kako i za koga treba obezbediti informacije 

Organizational Information Requirements OIR 

Zahtevi za organizacionim informacijama OIR 

Zahtevi za informacijama (3.3.2) koji se odnose na organizacione ciljeve 

Asset Information Requirements AIR 

Zahtevi za informacijama o imovini AIR 

Zahtevi za informacijama koji se odnose na fazu ekploatacije imovine 

Project Information Requirements PIR 

Zahtevi za informacijama o projektu PIR 

Zahtevi za informacija koji se odnose na isporuku imovine 

Exchange Inromation Requirements EIR 

Zahtevi za razmenu informacija EIR 

Zahtev za infomraciju koja se odnosi na imenovanje 

Life cycle 

Životni ciklus 

Vek trajanja imovine od definisanja njenih potreba do prestanka njene upotrebe obuhvatajući njenu koncepciju, razvoj, rad, održavanje, podršku i odlaganje 

Delivery phase 

Faza isporuke 

Deo životnog ciklusa tokom kog se imovina projektuje, izgradi ili pusti u rad 

Operational phase 

Faza eksploatacije 

Deo životnog ciklusa tokom kog se imovina koristi, održava i kojom se upravlja 

Key Decision Point 

Tačka ključne odluke 

Trenutak u vremenu u toku životnog ciklusa kada se donosi odluka ključna za pravac ili održivost imovine 

Plan of Work 

Plan rada 

Dokument koji daje detalje o glavnim fazama u projektovanju, građevinskim radovima i održavanju projekta i identifikuje glavne zadatke i osobe 

Facility Management 

Menadžment održavanje objekata i opreme 

Organizaciona funkcija koja integriše ljude, mesta i procese unutar izgrađene sredine u svrhu poboljšanja kvaliteta života ljudi i produktivnosti osnovnog poslovanja 

Actor 

Učesnik 

Osoba, organizacija ili organizaciona jedinica uključeni u građevinski proces 

Appointed party 

Imenovana strana 

Pružalac informacija koje se odnose na radove, dobra ili usluge  

Appointing party 

Strana koja imenuje 

Primalac informacija koje se odnose na radove, dobra ili usluge od vodeće imenovane strane 

Client 

Klijent 

Učesnik odgovaran za pokretanje projekta i odobravanje informacija 

Delivery Team 

Dostavljački tim 

Vodeća imenovana strana i njene imenovane strane 

Task Team 

Radni tim 

Pojedinci okupljeni za izvršenje određenog zadatka 

Asset 

Imovina 

Stavka, stvar ili entitet koij imaju potencijalnu ili stvarnu vrednost za organizaciju 

*Tabela preuzeta sa https://iss.rs/sr_Cyrl/download/page-section/document/9626 

 

Pored gore navedenih pojmova, možete se dalje informisati o BIM terminologiji na srpskom jeziku na sajtu Instituta za standardizaciju Srbije.  

Tabela BIM pojmova nije konačna, nastojaćemo da je redovno upotpunjujemo sa novom terminologijom i time pomognemo svim zainteresovanim stranama da brže i lakše razumeju BIM rečnik. Budite u toku... 

 

Autori: Tara Badnjar, Junior AEC Application Specialist i Aleksandra Bajin, Medior AEC Application Engineer 

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa BIM implementacijom ili kursevima, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


U savremenom inženjerskom svetu, koncept digitalnih blizanaca (Digital Twins) postaje sve značajniji u kontekstu Building Information Modeling (BIM) procesa rada. Digitalni blizanci predstavljaju virtualne modele fizičkih objekata ili sistema koji omogućavaju kontinuirano praćenje, analizu i optimizaciju performansi u realnom vremenu. Kada se integrišu u BIM proces rada, ovi digitalni duplikati pružaju brojne mogućnosti za unapređenje efikasnosti, sigurnosti i održivosti građevinskih projekata.

 

 

Centralna ideja digitalnih blizanaca je stvaranje digitalne kopije stvarnog objekta ili sistema. U kontekstu građevinskih projekata, to znači kreiranje digitalnog modela zgrade koji odražava sve relevantne karakteristike, od arhitektonskih elemenata do infrastrukturnih sistema. Ovaj digitalni model je moguće ažurirati tokom životnog ciklusa projekta, prikupljajući podatke iz različitih izvora kao što su senzori, Internet stvari (IoT) uređaji i softverski alati. 

Kada se digitalni blizanci integrišu u BIM proces rada, otvaraju se brojne mogućnosti.  

Prvo, omogućavaju inženjerima i arhitektama da simuliraju različite scenarije i procene performanse objekta pre nego što se izgradi. Na taj način, mogu se identifikovati potencijalni problemi i optimizovati dizajn pre nego što se investira u fizičku izgradnju. 

Drugo, digitalni blizanci pružaju mogućnost kontinuiranog nadzora i upravljanja objektom nakon što je izgrađen. Podaci koji se prikupljaju u realnom vremenu omogućavaju timovima da prate kako zgrada funkcioniše, identifikuju eventualne nedostatke ili kvarove i preduzmu odgovarajuće mere za održavanje ili popravku. Ovo doprinosi produženju životnog ciklusa objekta i smanjenju troškova održavanja. 

Treće, integracija digitalnih blizanaca u BIM proces rada podržava princip održive izgradnje. Analiza podataka o potrošnji energije, emisijama gasova staklene bašte i drugim ekološkim faktorima omogućava projektantima da optimizuju dizajn kako bi smanjili ekološki uticaj objekta tokom njegovog životnog veka. 

Uprkos brojnim prednostima, postoji nekoliko izazova koji se javljaju prilikom implementacije digitalnih blizanaca u BIM proces rada. Jedan od njih je potreba za efikasnim prikupljanjem, skladištenjem i analizom velikih količina podataka koje generišu senzori i IoT uređaji. Takođe, potrebno je osmisliti sigurnosne mere kako bi se zaštitili osetljivi podaci o objektima i sistemima. 

U zaključku, koncept digitalnih blizanaca predstavlja ključni element u savremenom BIM procesu rada. Integracija digitalnih blizanaca omogućava inženjerima, arhitektama i projektantima da efikasnije planiraju, izvode i upravljaju građevinskim projektima, što rezultira poboljšanom efikasnošću, sigurnošću i održivošću objekata. 

Neke od digitalnih blizanaca koje je TeamCAD razvio za različite potrebe možete pogledati koristeći sledeće linkove: 

TeamCAD projekat PavleS (Tehnička škola Pavle Savić iz Novog Sada) - https://www.pavles.rs/ 

TeamCAD projekat BIM Real Estate - https://bimrealestate.herokuapp.com/  

TeamCAD projekat IOT Pionirska - http://139.59.141.242:3000/

TeamCAD projekat - TC BAZAR NS - http://139.59.141.242:3001/

 

Autor: Vuk Vukanić, Tehnički direktor, Autodesk AEC Application Engineer, Autodesk Certified Instructor – Gold.

 

Ukoliko imate dodatna pitanja u vezi sa alatom za digitalnim blizancima ili vas zanima BIM implementacija i kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


© 2026 TeamCAD d.o.o. Sva prava su zadržana.
Šumadijska 47 / VI sprat, stan 67
11080 Zemun, Srbija
office@TeamCAD.rs

Dobrodošli na www.teamcad.rs! Ovaj internet sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića. Više detalja.