Namena BIM-a odnosi se na specifične ciljeve koji se postižu korišćenjem BIM alata u različitim fazama životnog ciklusa objekta. Ovi ciljevi definišu kako se BIM model koristi za efikasno ispunjavanje projektnih zahteva.

Slika 1 - Sadržaj BIM modela

Kako bi namena ili cilj BIM - Revit modela bila ispunjena, odredjeni zahtevi BIM modela (BIM model requirements) moraju biti definisani.  

Na slici 1. dat je prikaz sadržaja jednog BIM modela u kome je definisan radni tok izrade BIM Revit modela, koji počinje sa jasno defnisanim ulaznim podacima. Potom se definiše validacija modela, kako bi došli do cilja, odnosno namene BIM modela (BIM use case). 

Kada govorimo o izradi BIM - Revit Modela, preporuka je da se pre samog modelovanja definišu određeni dokumenti kako bi se na kraju ispunio projektni zadatak, odnosno kako bi namena ili cilj BIM Revit modela bila ispunjena. Prvi dokument je Namena BIM - Revit modela, potom Check list-a modela i Plan realizacije BIM modela. 

Namena BIM - Revit Modela bi trebala da se definiše pre početka izrade BIM modela kroz određeni dokument koji će opisati svrhu za koju će model biti izrađen. Od ovog dokumenta zavisi šta će model sadržati, na kom nivou detalja, i koje tolerancije će biti dozvoljene u modelu.

Uobičajene namene modela su grafička dokumentacija, količine materijala, kontrola kolizija elemenata, vizualizacija. Međutim, postoji i niz drugih namena izrade BIM modela koje se mogu podeliti po periodu životnog ciklusa projekta, kao što je prikazano na slici 2. 

 

Slika 2. - BIM namena modela tokom životnog ciklusa zgrade   (preuzeto od Omar Mohd F. ˝A preliminary requirement of decision support system for Building Information Modelling software selection˝)

 

Kako da znamo da li je BIM - Revit model dobro izmodelovan? Da li je model kvalitetan ili loš?  

Kvalitet BIM modela se može oceniti samo na osnovu procene ostvarenja prvobitnih ciljeva. Možemo smatrati da je jedan BIM model kvalitetan ukoliko omogućava ostvarenje ciljeva, odnosno namene BIM modela. Ukoliko pak BIM model ne ispunjava prvobitne ciljeve za koje je namenjen, na primer zahtevi BIM modela nisu dobro definisani ili nisu ispunjeni, takav model može da se shvati kao loš. 

Međutim, i loš model može da postane dobar ukoliko postoji odgovarajuća dokumentacija u kome je opisana namena modela i u kome su jasno definisani zahtevi BIM modela. 

TeamCAD nudi mogućnost izrade tri dokumenta: Namena BIM – Revit Modela, Check Lista i Plan realizacije BIM modela u sklopu Revit implementacije.

 

Ukoliko ste zainteresovani za BIM-Revit implementaciju, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.



Tokom izrade projekta i njegove tehničke dokumentacije vrlo važan faktor nam je postavljanje dokumenata na pravo mesto i sortiranje po neophodnom redosledu. Cilj nam je da u svakom momentu imamo precizno, pravovremeno rešenje u što moguće kraćem vremenskom periodu, a tu je i efikasnost.

 

 

Robusna konvencija imenovanja je suštinska komponenta svakog BIM projekta. Ona uspostavlja standardizovani pristup imenovanju datoteka, elemenata i parametara unutar BIM modela. Ovaj način nam za uzvrat podstiče niz prednosti tokom životnog ciklusa projekta. Navešćemo sve ključne prednosti implementacije BIM konvencije o imenovanju. 

- Poboljšana je jasnoća i organizacija jer olakšava identifikaciju, lokaciju i razumevanje elemenata unutar projekta.  

- Saradnja je pojednostavljena. Standardizovana imenovanja u različitim disciplinama smanjuju greške i zabune, omogućava nam da svi uključeni u projekat poseduju jasno razumevanje svih informacija, čak i kada nisu iz njihove struke. 

- Efikasnost toka posla. Jasna i koncizna imena omogućavaju lako pretraživanje, filtriranje i sortiranje datoteka, štedeći nam dragoceno vreme i resurse. 

- Smanjene greške i propusti. Dobro definisana konvencija o imenovanju ublažava rizik od nesporazuma i grešaka tokom razmene podataka između učesnika unutar projekta. 

Da bi smo uspostavili efikasnu konvenciju imenovanja, potrebno je da razmotrimo profesionalne preporuke, pa ćemo ih navesti:

  • Opisna struktura: Imena treba jasno da prenose tip, funkciju i relevantne atribute elemenata. 
  • Ključna doslednost: Uspostavljamo skup pravila i pridržavamo im se tokom celog projekta. 
  • Strateška upotreba skraćenica: Uobičajene skraćenice uz zadržavanje jasnoće termina.  

 Korišćenje skraćenica prema učesnicima u projektu

                                                       

  • Alfanumerički znakovi: Ograničimo imena na alfanumeričke znakove, donju crtu i srednju crtu, da bi osigurali kompatibilnost sa različitim BIM softverskim rešenjima.  

 

 

  • Integrisanje hijerarhije projekta: Postavljamo strukturu projekta unutar konvencije za intuitivnije iskustvo navigacije.  

U praksi se pokazalo da projektni timovi prateći sve navedene parametre bolje optimizuju tačnu i pravovremenu isporuku projekta. 

Na osnovu sledećeg primera vidimo idealan tip imenovanja: 

               

ISO 19650 

Neophodno je da se osvrnemo na usvojeni ISO 19650 Standard. Naprednija upotreba BIM rešenja ne zaobilazi ovu navedenu standardizaciju. Navešćemo nekoliko pravila:

  • Apsolutno je potrebno izbegavati upotrebu specijalnih karaktera (\ / : * ? “ < > | [ ] & $ , . { } @). 
  • Razmaci jedino između reči su prihvatljivi. 
  • Za specifično odvajanje elemenata potrebno je koristiti jedino crte “–” i “_”. 
  • Putanja foldera ne treba ukupno da prelazi više od 260 karaktera (C:\Users\BIM...) 
  • Korišćenje sekvencionalnog brojanja (01, 02, 03...) 
  • Kada delimo datoteke sa zainteresovanim stranama ili arhiviramo datoteke u sistemu, uključimo datum u naziv datoteke ako datoteka nema identifikator verzije. 

 A

Autodesk Construction Cloud je jedan od dobrih strateških rešenja prilikom vođenja evidencije celokupne dokumentacije projekata.  

  

Pridržavanjem ovakvog načina imenovanja lakše dolazimo do boljih ideja za smisleniji naziv dokumenta, tako da ujedno imamo sve neophodne informacije ,a takođe da bude dovoljno kratak da pri prvom pogledu na dokument znamo šta predstavlja. 

 

Autor: Bojan Uskoković, inženjer pejzažne arhitekture, BIM modelar

 

Ukoliko vas zanima Autodesk Construction Cloud, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


Naziv „Zahtevi za razmenu informacija” ili EIR – Exchange Information Requirements, podrazumeva jedan od neophodnih dokumenata unutar BIM procesa. Kroz EIR se definišu zahtevi naručioca, kao i standardi, informacije i opšte procedure za deljenje informacija između učesnika projekta. Pored toga, zadatak ovog dokumenta je i da opiše čitav proces od početka do finalizacije projekta i time obezbedi jasnu sliku resursa, troškova, vremenskih rokova, pa i upravljanja i održavanja.

 

 

Uobičajeni šablon svakog EIR dokumenta prati podelu na tri glavna dela:  

  • Tehnički 
  • Upravljački 
  • Komercijalni 

Svaki odeljak se bavi problemima specifičnim za tu stranu BIM procesa. Na primer, tehnički zahtevi koji mogu biti definisani EIR dokumentom su: format razmene datoteka, nivo detaljnosti BIM modela, softverske platforme koje će biti korišćene između članova za razmenu informacija, pa čak i nivo obuke koji naručilac zahteva za učešće u ponudi i eventualno potpisivanje ugovora.  

Sa upravljačke strane, kao i kod tradicionalnih projekata, neophodno je definisati standarde i procedure kojih se treba pridržavati u celokupnom trajanju procesa, kako bi se osigurao pravilan i siguran tok informacija. Zbog količine informacija sadržanim u BIM procesu, bezbednost podataka je izuzetno bitna tačka koja se takođe definiše još u pretenderskom dokumentu. Pored toga, ovaj deo EIR- a pokriva i metod koordinacije projekta, način rešavanja interferencija, kao i način saradnje koju će tim morati da prati. 

U odeljku koji se bavi komercijalnom stranom navedeni su zahtevi koji se tiču opštih ciljeva i svrhe projekta, kao što su strateški ciljevi, namena BIM modela – u koju svrhu će model biti korišćen i nakon završetka projekta. 

Postoji nekoliko dokumenata koji doprinose formiranju Zahteva za razmenu informacija, a to su sledeći: 

  • Zahtevi za organizacionim informacijama ili OIR – Organizational Information Requirements – sadrži informacije neophodne za definisanje ciljeva naručioca; 
  • Zahtevi za informacijama o imovini ili AIR – Asset Information Requirements – sadrži aspekte upravljanja i tehničke procedure imovine; 
  • Zahtevi za informacijama o projektu ili PIR – Project Information Requirements –sadrži informacije neophodne za sprovođenje ciljeva u vezi sa određenim projektom 

Tok informacija između ovih dokumenata se može bolje sagledati putem infografika:  

Kako se razlikuju EIR i BEP? Oba dokumenta se bave istim ključnim tačkama, međutim razlikuju se po svojoj nameni. Naime, naručilac kroz EIR definiše svoje zahteve i potrebe, dok ponuda kroz BEP izražava kako namerava da odgovori na te zahteve i potrebe. S ovim na umu, možemo reći da je jedno od obeležja kvalitetnog EIR dokumenta njegova jednostavnost i razumljivost. Kako je jedno od prvih mesta gde se definišu potrebe projekta, imperativ je da one budu precizno i jasno određene.  

 

Autor: Tara Badnjar, Junior AEC Application Specialist 

 

Ukoliko vas zanima BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme. 


BIM Execution Plan (BEP) - BIM Plan Izvršenja je osnovni dokument u kojem se definiše BIM strategija, tok i procesi koji su neophodni da se sprovedu kako bi se jedan BIM projekat uspešno odvijao i završio.

 

Ovaj dokument u sebi treba da sadrži uloge svih učesnika na projektu, koje su odgovornosti i zaduženja učesnika na projektu, koji su zahtevi i procesi, koji su to relevantni poslovni procesi, vremenski raspored projekta i koje će se softverske i hardverske platforme koristiti za BIM projekat. 

Međutim, kako BEP još uvek nema snagu ugovora, ovaj dokument se uglavnom prilaže kao dodatak uz postojeće ugovore između glavnih učesnika na projektu i na taj način se uvode jasne i precizne uloge, kao i međusobni odnosi učesnika u BIM projektnom procesu. 

 

Zašto nam je BEP potreban?  

BIM Plan Izvršenja je ključan dokument za svaki BIM projekat jer nam pomaže u postavljanju jasnih ciljeva i usklađivanju svih aspekata projekta. Ovaj dokument nam pomaže da svaki učesnik na projektu u svakom trenutku tačno zna koji su to BIM ciljevi i zadaci projekta. Takođe, kreiranje BIM Plana Izvršenja prvi je korak u sprečavanju skupih i dugotrajnih grešaka tokom izgradnje. 

 

Koje su tačke neophodne da budu uključene u BEP? 

Danas se na internetu mogu naći mnogi šabloni za izradu BEP-a koji obuhvataju ključne tačke za sprovođenje ovog plana. Naravno, kako je svaki BIM projekat jedinstven i ima drugačije zahteve, ne postoji univerzalna lista tačaka koje je neophodno obuhvatiti ovim dokumentom. Svi zahtevi naručioca koji nisu navedeni, neophodno ih je dodati kao sastavni deo dokumenta. 

U nastavku teksta navedeni su osnovni i glavni elementi koje treba da budu obuhvaćeni u BIM Planu Izvršenja: 

  1. Kratak uvod u projekat 
  2. Upotreba BIM Modela – za šta će se BIM Model koristiti 
  3. Uloge i odgovornosti učesnika na projektu 
  4. Kako izgleda uspeh BIM-a na projektu 
  5. Ključni pokazatelji performansi koji će se koristiti 
  6. Ključne tačke projekta 
  7. Isporuke koje se moraju izvršiti
  8. Neophodni softveri i hardveri
  9. Tehnološki budžet/planovi za projekat
  10. Standardi koji će se primenjivati
  11. Mapiranje procesa za opisivanje radnih tokova
  12. Potrebe za obukom timova da bi se iskoristio maksimum iz BIM-a 
  13. Rizici povezani sa koriščenjem BIM tehnologije na projektu 
  14. Vremenski raspored za projekat 
  15. Procesi koji će biti korišćeni za upravljanje kvalitetom BIM-a 
  16. Uslovi ugovora 

Kako znamo da li je BIM Plan Izvršenja dobar plan? 

BIM Plan Izvršenja se razvija tokom ranih faza dizajna projekta i kontinuirano se razvija, prati, ažurira i revidira po potrebi tokom faze implementacije projekta. Ovaj dokument se obrađuje na osnovu specifičnih zahteva klijenta.  

BEP postaje dobar ugovorni dokument ukoliko ispunjava sve zahteve specifikacija, pružajući preciznu analizu i opis oblasti primene BIM-a unutar određenog BIM projekta, identifikujući uloge, odgovornosti, vremenske rokove, troškove i metode isporuke.

 

Autor: Aleksandra Bajin, AEC Medior Application Engineer 

 

Ukoliko vas zanima BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Primena BIM tehnologije obuhvata multidisciplinarne elemente unutar arhitekture i građevinarstva, koji su međusobno vezani, ali ujedno posebni svaki za sebe. Iz tog razloga postoje zahtevi za različite pristupe edukaciji u svakoj disciplini zasebno. Kako građevinarstvo i arhitektura napreduju vremenom, inovacije unutar BIM tehnologije ih sigurno prate, ali neretko idu i korak dalje.

 

Tokom projektovanja objekta i svih njegovih segmenata, znamo da su uključeni ljudi iz različitih stručnih oblasti, a njihovo napredovanje i praćenje tehnologija zahteva određenu periodičnu edukaciju. BIM je, podrazumeva se, prilagođen stučnim kadrovima, tako da uključujemo stručno znanje stečeno obrazovanjem i praksom, ali i tehničko, a to je upotreba i način korišćenja softvera.  

BIM alati mogu predstavljati problem početnicima zato što su primarno dizajnirani na nivou industrije. Hronologija učenja softverskih rešenja može usporiti inženjere sa skromnijim iskustvom, tako da je potreba za pronalaženjem ravnoteže između teorije i prakse neizostavna.  

Strateški je neophodno usvojiti planove i programe edukacije u zavisnosti od prethodnih iskustava samih polaznika koji proširuju svoje znanje, kako u BIM-u, tako i u stručnom segmentu. Ova praksa svakako ne zaobilazi stručniji kadar sa više radnog iskustva, kroz praćenje inovacija unutar softvera, kao što je npr. Autodesk Revit, koji je odabran da se pomoću njega izvrši BIM implementacija.

BIM implementacija spada u jednu od mnogih usluga koje pruža TeamCAD. Preciznije, nudimo Revit, Vault i Autodesk Construction Cloud implementaciju, tokom kojih ćete biti obučeni za brz, stručan i efikasan rad u BIM-u, ali i dobiti pomoć u izradi pilot projekata, kao i mentorstvo gde će vas stučno lice tokom konsultacija usmeravati kako da najefikasniji način dođete do željenih ciljeva. Za više detalja pogledajte našu stranicu BIM implementacija.

BIM tehnologija je relativno nov pristup projektovanju koji je vrlo brzo postao ustaljen način poslovanja u arhitekturi, građevinarstvu i ostalim inženjerskim celinama. Zbog svog kratkog veka zahteva integrisanje u sve segmente obrazovanja i poslovanja, tako da budući inženjeri budu pripremljeni za izazove koji ih čekaju, a oni iskusni da lakše izvrše željene zahteve.  

Vreme tehnologije i interneta u kojem živimo nam svakako olakšava prethodno navedene zahteve za sticanje inovacija. Različiti webinari, kursevi, portali i razne internet zajednice donose različite odgovore i rešenja koji su nam neophodna.

Zajedničko kod BIM-a i ostalih sotvera je to da, ako imamo prethodno iskustvo u određenoj meri, lakše dolazimo do konkretnog pitanja, pa time i dobijamo adekvatne odgovore – bilo da je to zahvaljujući pomoći drugog lica ili sami dolazimo do rešenja, što u tom slučaju zahteva određeno znanje i iskustvo. 

Učenje sotvera, kao i svega u životu, iziskuje uloženo vreme. BIM svojim razvijanjem nastoji da se prethodno znanje proširuje, tako da se svaka nova funkcija ili komanda tokom projektovanja vremenom prilagođava korisnicima, proširuje, ali se, u suštini, drastično ne menja, što nam olakšava da ostanemo u trendu i radnom toku, a i da lakše usvajamo nova znanja.

 

Svaka organizacija kao takva, sebi svojstvena, zahteva praćenje inovacija zavisno od karaktera nje same. Edukativni centrikao što je onaj koji nudi TeamCAD, prilagođavaju svoja predavanja novim softverskim rešenjima, zavisno od važnosti samih izmena unutar njih.  

Podsticaj za učenje kod polaznika pronalazimo preko radnih zadataka, koji im podstiču ideje za nova pitanja, pristupanju softveru na način koji ih navodi da sami pronalaze nova rešenja ili potencijalne probleme, u čijem rešavanju im pomažu osobe koje ih edukuju. 

Unutar kompanija koje projekte kreiraju pomoću BIM tehnologije i softverskih rešenja, jednostavno je nemoguće ne pratiti inovacije. Zahtevi klijenata često variraju, što nam govori da se može zahtevati drugačiji pristup upotrebe istog softvera. To je svakako jedan od načina proširivanja znanja, jer ako jedna kompanija usvoji određeni, često napredniji i prilagođeni način primene, a zbog prirode projekta uključi i drugu kompaniju, one dele iskustvo i na taj način se znanje proširuje.  

Svakoj organizaciji je neophodno napraviti podelu u grupe zasnovane na znanju, a unutar svake te grupe postaviti novu podelu, zavisno od kapaciteta i zahteva članova grupe. Osobama sa iskustvom u profesiji, ali bez znanja upotrebe BIM tehnologije, potrebno je približiti materiju poređenjem tradicionalnog projektovanja sa BIM-om.  

Zbog svojeg načina primene, BIM daje mogućnost za uvođenje u ranim fazama obrazovanja unutar struka. Poznavajući moderno obrazovanje, BIM podstiče na timski rad, kako se i u praksi primenjuje prilikom rada na projektima. 

Lako ponovljivo, praktično i prenosivo znanje olakšava put ka ustaljenoj primeni BIM-a u svim oblastima, jer se prednosti uočavaju u svim fazama obrazovanja i praktične primene.

 

Autor: Bojan Uskoković, inženjer pejzažne arhitekture, BIM modelar

 

Ukoliko vas zanima Autodesk Revit, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Opšte prisutna BIM euforija koja vlada usled velikog broja benefita njegove primene, o kojima smo govorili u ranijim tekstovima, a takođe i zbog planiranog uvođenja zakonske obaveze, motiviše veliki broj ljudi da ovu tehnologiju usvoji i implementira je u svoje radne tokove. Upravo tu, na samom početku, u fazi učenja i savladavanja procesa, usled njegove složenosti i opširnosti dolazi i do prvih poteškoća.

 

 

Šta, kako i zašto su neka od osnovnih pitanja sa kojima se suočava svako ko poželi da zakorači u svet BIM-a i njime u potpunosti ovlada, te ćemo se u okviru ovog teksta pozabaviti upravo ovim pitanjima, kako bi dali dobre početne smernice osobama koje ovoj tehnologiji tek pristupaju ili onima koje žele da svoje pozicije u njoj dodatno utvrde. 

Ono što se u logičkom sledu postavlja, naravno, kao prvo pitanje jeste ZAŠTO?  

Odgovor na ovo pitanje može se pronaći u samom razumevanju BIM procesa. Kako bi ispravno pristupili i usvojili jedan novi radni proces, neophodno je razumevanje kako njegovih prednosti, tako i izazova koje njegova implementacija donosi. Ukoliko postoje bilo kakve nedoumice u vezi ovog pitanja, detaljnije o ovoj temi možete pročitati u našim ranije objavljenim tekstovima. 

Ukoliko je odgovor na prvo pitanje poznat, sledeće ključno pitanje jeste ŠTA?  

Ovo na prvi pogled jednostavno pitanje u sebi, zapravo, ima kompletan sadržaj BIM procesa sa svim njegovim različitim varijantama. Osnova svakog BIM-a jeste, naravno, poznavanje i različitih BIM softvera, koji nam poput alata omogućavaju obavljanje određenih zadataka. Usled velikog broja različitih disciplina i strana na projektima, kao i proizvođača softvera, na tržištu postoji i veliki broj različitih BIM alata koji su nam na raspolaganju.

 

 

Odabir onoga ŠTA nam je neophodno i što treba savladati nije uvek jednostavan zadatak u moru BIM alata, stoga, potrebno je primeniti određeni sistem eliminacije baziran na različitim kriterijumima, kako bismo pronašli pravo rešenje koje u potpunosti odgovara našim potrebama: 

  • Kriterijum geografske lokacije: 

Ovaj faktor ne utiče toliko na tip samog softverskog alata, koliko na njegovog proizvođača, jer u različitim delovima sveta više su ili manje popularni softveri različitih proizvođača. Ovu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom odabira kako se ne bi pojavio problem obučavanja za nešto što na prostoru na kome delujemo nije ustaljena i uobičajena praksa i što će u velikom broju slučajeva dovesti do problema kompatibilnosti sa saradnicima. 

  • Kriterijum kompatibilnosti sa saradnicima: 

U praksi se dešavaju i situacije da na jednom prostoru više orijentisanom ka određenom proizvođaču softverskih alata, postoje kompanije koje u svojoj delatnosti koriste alate drugih proizvođača, najčešće usled baziranosti njihove poslovne delatnosti na drugom geografskom području. U tom slučaju treba obratiti pažnju na kompanije sa kojima ostvarujete saradnju, kako bi pravilno ispratili specifične zahteve tržišta na kome radite, bez obzira na vašu fizičku pripadnost određenom geografskom prostoru. 

  • Kriterijum zanimanja i uloge pojedinca: 

Zanimanje pojedinca u mnogome definiše i njegove potrebe za odgovarajućim softverskim alatom. Na nivou zanimanja definiše se tip BIM softvera koji su pojedincu neophodni. Ovde se prvenstveno misli na to da li je pojedinac iz oblasti arhitekture, instalacija, građevine itd. Na primer, Autodesk Revit kao moćan BIM softver za visokogradnju namenjen je svim strukama, ali kao platforma ne bi odgovarao nekome ko se bavi niskogradnjom, takva osoba morala bi kao bazno rešenje da koristiti na primer Autodesk Civil 3D. Početnici usled nerazumevanja mogućnosti određenih softverskih rešenja, posežu često i za onima koja im nisu od značaja.

 

 

Uloga pojedinca takođe je bitna, jer osim primarne uloge definisane zanimanjem, pojedinci na projektima mogu imati i dodatne sekundarne uloge shodno potrebama. Dodatne uloge mogu biti vezane za kolaboraciju i koordinaciju na projektima, organizaciju projekta, različite vrste simulacija, itd. U ove svrhe često su u upotrebi dodatni pomoćni BIM alati čije poznavanje nije neophodno svima. 

Ukoliko se odluka o tome ŠTA nam je od interesa donosi bez neke postojeće uloge, saradnje ili tržišta na kome se deluje, onda se ona bazira na faktoru zanimanja. Odabir proizvođača softvera u ovom slučaju nije toliko kompleksan i najopravdanije je odlučiti se za softvere iz palete proizvoda kompanije Autodesk, kako oni na globalnom nivou zauzimaju najveći udeo tržišta, pa je samim tim i zajednica ljudi okupljenih oko ovih proizvoda najveća, čime se znatno olakšava proces učenja i podrške neophodne na početku. 

Ukoliko su odgovori na pitanja zašto i šta jasni, prelazi se i na poslednje pitanje, a to je KAKO? Postoji nekoliko različitih pristupa učenju i savladavanju BIM tehnologije: 

  • Samoobuka 

Samoobuka predstavlja najčešće prvi korak pri savladavanju bilo koje veštine i svakako da je njen značaj u čitavom procesu veoma veliki, jer se prvenstveno bazira na želji i motivaciji pojedinca da određenom veštinom ovlada. Ali ovakav pristup često je nepotpun usled određenih ograničenja, od kojih bih na prvom mestu istakao efikasnost. Velika količina vremena je neophodna da se određeni nivo korisnog znanja stekne na ovaj način, bez stručnog mentorstva, prestavlja glavnu manjkavost samoobuke kao metode sticanja znanja.

 

  • Obuka 

Pod ovim se misli na obuku sa jasno definisanim planom i programom, vođenu od strane stručnog instruktora. Ovakav metod učenja u praksi se ubedljivo pokazao kao najdelotvorniji i najefikasniji. Uz mentorstvo u toku obuke, kao i direktan kontakt i komunikaciju sa instruktorom, polaznici obuke neophodne veštine savladavaju znatno efikasnije. Ovakvim uslugama bavi se upravo i TeamCAD, gde se grupama ljudi ili pojedincima znanje prenosi na način usavršavan desetinama godina u našem trening centru.

  • Praksa 

Praksa, odnosno učestvovanje na projektima je svakako najupečatljiviji metod za sticanje znanja i veština u oblasti BIM-a, ali se bez prethodne obuke ne preporučuje, jer se veoma često usled nepotpune samoobuke i prakse steknu loše navike upravljanja softverom, koje je kasnije, čak i kroz mentorisanu obuku, teško ispraviti. Praksa predstavlja idealan metod učenja i usavršavanja BIM veština, ali samo ako je prethodno podržana odgovarajućom obukom i praćena neophodnim formalnim znanjima. 

  • Konsultacije 

Nakon obuke, u početnoj fazi prakse, često se suočavamo sa izazovima koji zahtevaju dodatnu podršku. Primena stečenih znanja na realnim primerima može izazvati poteškoće koje korisnici ne mogu samostalno rešiti. U takvim situacijama, angažovanje mentora može biti od velike pomoći. Mentori su tu da pruže podršku i pomognu korisnicima u rešavanju konkretnih praktičnih problema i ovo je, takođe, jedna od usluga koju TeamCAD pruža, gde naši inženjeri aktivno učestvuju u rešavanju konkretnih izazova zajedno sa korisnicima. 

  • Kontinuirano usavršavanje

U toku prakse, kada se nivo znanja pojedinca podigne na određeni viši nivo, sama svest pojedinca o nedostacima i ograničenostima znanja postaje veća, pa se samim tim i nova znanja, stečena na bilo koji od prethodno navedenih metoda, usvajaju lakše i brže.

 

 

Važno je imati na umu da je BIM više od same upotrebe softvera. To je promena paradigme u načinu razmišljanja i rada u građevinskoj industriji. BIM implementacija zahteva i promene u organizaciji projektnog tima, kao i uspostavljanje novih procesa i standarda rada.  

Ovo može biti izazovno za pojedince i organizacije koje su navikle na tradicionalne metode rada, ali dugoročno gledano, BIM donosi brojne koristi u vidu veće efikasnosti, smanjenja troškova i poboljšane saradnje među članovima tima. Upravo iz ovog razloga vidimo da sticanje znanja o upotebi BIM softvera nije dovoljno za implementaciju BIM procesa u određeno radno okruženje. 

Ova činjenica u kompanijama veoma često predstavlja veliki problem, jer se sam BIM proces shvata olako, i njegova implementacija se poistovećuje sa upotrebom određenog softvera ili određene grupe softvera.  

Da bi se ta novostečena znanja upotrebe BIM softvera pravilno koristila i stavila u ispravan koncept jednog funkcionalnog radnog procesa, potrebno je uspostaviti mentorstvo i podršku unutar organizacije koja bi pomogla korisnicima da prilagode opšte principe BIM-a specifičnim potrebama i procesima kompanije. To zahteva angažovanje svih nivoa organizacije, od menadžmenta do operativnog tima. 

Ukoliko podrška ili mentorstvo ne mogu da se organizuju kroz angažovanje iskusnih pojedinaca u samoj organizaciji, praktikuje se i angažovanje spoljne saradnje što predstavlja još jednu od usluga koje pruža TeamCAD 

BIM implementacija kao usluga, osim klasične obuke, predstavlja upravo i dodatno mentorstvo na nekom od realnih projekata, kako bi prelaz sa jednog načina rada na BIM proces rada bio što efikasniji.

 

Ovim su pokrivene sve bitne faze u savladavanju BIM procesa i usvajanju BIM tehnologije. Odgovaranjem na tri osnovna pitanja, ZAŠTO nam je BIM potreban, ŠTA to od BIM-a je nama neophodno, odnosno za koju BIM nišu se opredeljujemo i KAKO ćemo da realizujemo nas proces učenja, tj definisanje nekakve strategije za implementaciju BIM-a, dobijamo sveobuhvatan pristup usvajanja BIM tehnologije i postavljamo osnovu za uspešnu implementaciju BIM-a u radne procese.

 

Autor: Aleksa Mandić, Master inženjer mašinstva, Autodesk Medior AEC Application Engineer

 

Ukoliko vas zanima BIM implementacija, softver Autodesk Revit ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.

 


Uvođenje Building Information Modeling (BIM) tehnologija predstavlja revolucionarni korak u upravljanju građevinskim projektima, dizajnom, izgradnjom i održavanjem objekata. Za uspešnu integraciju BIM-a, neophodno je detaljno razumeti i optimizovati postojeće procese unutar vaše organizacije. Naš pristup temelji se na sledećim strateškim koracima: 

 

 

1. Identifikacija trenutnih procesa: Detaljno mapiramo sve vaše trenutne poslovne procese kako bismo stvorili jasan pregled aktivnosti koje vaša organizacija obavlja. Ovaj korak je fundamentalan za uspostavljanje baze za dalju optimizaciju i integraciju sa BIM tehnologijama.

 

2. Procena učinka: Analiziramo efikasnost vaših trenutnih procesa u postizanju poslovnih ciljeva. Ova analiza obuhvata procenu vremena, resursa i troškova koji su potrebni za različite aktivnosti, omogućavajući identifikaciju ključnih oblasti za poboljšanje.

 

3. Identifikacija potreba za promenama: Uočavamo koje procese je moguće unaprediti ili optimizovati da bi se harmonično integrisali sa BIM tehnologijama. To uključuje identifikaciju načina za bolje korišćenje tehnoloških rešenja i poboljšanje saradnje među timovima.

 

4. Pronalaženje rešenja: Razmatramo kako BIM može unaprediti postojeće procese i određujemo koje alate, tehnologije i prakse je potrebno implementirati da bi se ostvarila očekivana poboljšanja.

 

5. Obuka zaposlenih: Ključno je osigurati da vaši zaposleni budu kompetentni za rad sa BIM tehnologijama. Naš program obuke uključuje upotrebu specifičnih BIM softvera i prilagođavanje radnih procesa novim praksama.

 

6. Pilot projekti: Pre šire implementacije, predlažemo izvođenje pilot projekata koji će testirati nove procese i alate u realnim uslovima, što omogućava fina podešavanja pre šire primene.

 

7. Postupna implementacija: BIM implementacija se vrši kroz faze, počevši od manjih projekata, sa postepenim širenjem na veće, kako bismo minimizirali uticaj na vaše svakodnevno poslovanje i osigurali glatku tranziciju.

 

8. Kontinuirano praćenje i prilagođavanje: Nakon implementacije, kontinuirano pratimo performanse novih procesa i spremni smo na dalje prilagođavanje kako bismo maksimizirali koristi od BIM-a u vašoj organizaciji.

 

Analizom i optimizacijom vaših postojećih procesa, naš cilj je razviti sveobuhvatnu strategiju koja će omogućiti efikasnu i uspešnu implementaciju BIM tehnologija, osiguravajući da vaša organizacija ostvaruje najveće moguće prednosti.

 

Autor: Stevan Savić, Senior Sales Manager

 

Ukoliko vas zanima Autodesk Revit, BIM implementacija ili kursevi, možete nas kontaktirati putem telefona 011 301 50 43 ili kontakt forme.


Potkategorije

© 2026 TeamCAD d.o.o. Sva prava su zadržana.
Šumadijska 47 / VI sprat, stan 67
11080 Zemun, Srbija
office@TeamCAD.rs

Dobrodošli na www.teamcad.rs! Ovaj internet sajt koristi kolačiće (cookies). Nastavkom korišćenja ovog sajta saglasni ste sa našom upotrebom kolačića. Više detalja.